Ustrojstvo, Nadležnost i Rad Državnog Odvjetništva

Published on 26 May 2024 at 07:30

Ustrojstvo, Nadležnost i Rad Državnog Odvjetništva

Ustrojstvo

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske organizirano je za cijelo područje Hrvatske, a sastoji se od županijskih i općinskih državnih odvjetništava. Po potrebi se mogu ustanoviti i posebna državna odvjetništva za specifične vrste predmeta. Svako odvjetništvo djeluje unutar svoje nadležnosti, a općinska su podređena županijskim, koja su pak podređena Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Unutarnje Ustrojstvo

Državna odvjetništva imaju različite odjele, uključujući ured državnog odvjetnika, kazneni odjel i građansko-upravni odjel. Unutar ovih odjela raspravljaju se ključna pravna pitanja i praćenje rada.

Odjel za Istraživanje Imovinske Koristi Stečene Kaznenim Djelom

Za složenije slučajeve kaznenih djela, Glavni državni odvjetnik može ustanoviti poseban odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom. Ovaj odjel može djelovati unutar jednog ili više županijskih državnih odvjetništava, s ciljem provođenja detaljnih imovinskih izvida i hitnih dokaznih radnji.

Praćenje Europskih Propisa

Unutar Državnog odvjetništva određuju se osobe odgovorne za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava. Ove osobe pružaju podršku i pomoć u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse te surađuju s Pravosudnom akademijom na stručnom usavršavanju.

Odsjeci

Odjeli državnog odvjetništva mogu imati specijalizirane odsjeke s najmanje tri zamjenika državnih odvjetnika. Osnivanje istražnih odsjeka unutar kaznenih odjela moguće je uz prethodno odobrenje Glavnog državnog odvjetnika.

Stalne Službe

Državna odvjetništva djeluju i kroz stalne službe izvan sjedišta, ustanovljene prema potrebama lokalne zajednice. Odluke o osnivanju ovih službi donosi ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje Glavnog državnog odvjetnika.


Ured Glavnog Državnog Odvjetnika

Ured Glavnog državnog odvjetnika obavlja upravne poslove, međunarodnu pravnu pomoć, praćenje europskih propisa, unutarnji nadzor i poslove protokola. Odsjeci za unutarnji nadzor i međunarodnu pravnu pomoć posebno su organizirani unutar ovog ureda.

Imenovanje i Dužnosti Glavnog Državnog Odvjetnika

Glavnog državnog odvjetnika imenuje Hrvatski sabor na mandat od četiri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja, ali ne više od dva puta. Prije stupanja na dužnost, Glavni državni odvjetnik polaže prisegu. Mandat prestaje smrću, istekom roka, razrješenjem ili imenovanjem na drugu dužnost.

Razrješenje

lavni državni odvjetnik može biti razriješen na vlastiti zahtjev, zbog trajne nesposobnosti, pravomoćne optužnice za kazneno djelo, nezakonitog obavljanja dužnosti, nanošenja štete ugledu odvjetništva, neostvarivanja radnog programa ili nezadovoljavajućih rezultata rada. Prijedlog za razrješenje podnosi Vlada, a odlučuje Hrvatski sabor.

Zakon propisuje unapređenja rada i efikasnost Državnog odvjetništva, čime se nastoji osigurati bolja pravna zaštita i jačanje vladavine prava u Hrvatskoj.

Autor: I.P.


Pročitaj više:

Državno odvjetništvo: neovisno tijelo ili protu stranka?

Državno odvjetništvo je definirano kao samostalno i neovisno tijelo koje ima ovlasti postupati protiv počinitelja kaznenih djela, štititi imovinu Republike Hrvatske te poduzimati pravne radnje za zaštitu Ustava i zakona. Njegovo djelovanje temelji se na Ustavu, međunarodnim ugovorima i pravnoj stečevini Europske unije.

Read more »

Nadležnosti Državnog Odvjetništva Republike Hrvatske: Zaštita Pravnog Poretka i Javnog Interesa

Općinska državna odvjetništva postupaju pred općinskim sudovima i javnopravnim tijelima, dok županijska državna odvjetništva djeluju pred županijskim, trgovačkim i upravnim sudovima. Posebna državna odvjetništva postupaju pred sudovima određenim zakonom. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) poduzima pravne radnje radi zaštite Ustava i zakonitosti pred Ustavnim sudom, Vrhovnim sudom te drugim visokim sudovima, a može djelovati i pred stranim sudovima ako je to zakonom propisano

Read more »

Ustrojstvo, Nadležnost i Rad Državnog Odvjetništva

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske organizirano je za cijelo područje Hrvatske, a sastoji se od županijskih i općinskih državnih odvjetništava. Po potrebi se mogu ustanoviti i posebna državna odvjetništva za specifične vrste predmeta. Svako odvjetništvo djeluje unutar svoje nadležnosti, a općinska su podređena županijskim, koja su pak podređena Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Read more »

Snimanje razgovora s javnim tijelima - kazneno djelo ili ne?

Osim što ne odgovaraju na moje email poruke, kao ni službene podneske, od kad imaju primljeno na znanje da se razgovore snima, odbijaju razgovarati, a istovremeno mene u čitavom postupku navode upravo na to - razgovor koji se ne snima i bilježi vjerodostojno! Kao razlog odbijanja komunikacije navode da je isto kažnjivo djelo - no, to nije točno!

Read more »

Državna uprava

Ovaj Zakon uređuje sustav državne uprave, ovlaštenja za donošenje provedbenih propisa i privremenih interventnih mjera. Neki ključni dijelovi uključuju:

Read more »

Oglasi:


Upravni spor Porezna Uprava

Upravni postupak započeo je dana 17.01.2024. s Poreznom upravom, koja do danas nije odgovorila ni u prvo stupanjskom ni drugo stupanjskom postupku, kao ni na dopise Upravne inspekcije i Državnog Odvjetništva. 

Read more »

Upravno tijelo istovremeno ne poštuje zakonske odredbe i rokove, no korisnike odbija i šteti u slučaju da ih oni propuste

Kada su u pitanju zakonski rokovi, a i u mnogim drugim zakonskim odredbama, vrlo je jasno propisan rok koji se propisuje za određeni upravni postupak, kao i rok u kojem je podnositelj zahtjeva ili korisnik dužan izvršiti neke radnje, te koje radnje treba izvršiti u pojedinim upravnim postupcima. Unatoč tome, upravna tijela ne poštuju ista, a na prigovor kažu da NEMA ŠTETE prema korisniku. 

Read more »

Koja je uopće funkcija upravne inspekcije?

Molim da uvažite ovaj podnesak iako nije naslovljen na ovo tijelo i činjenicu da sam nestručna stranka koja još nije ostvarila nikakvu pravo i mogućnost zaštite više od 120 dana, te nemam financija za odvjetničke savjete, kako  u telefonskim savjetima predlažete.

Read more »

Email je poslan u 11:49, a stručne djelatnice na vratima u 13:30, no nismo ostvarili pomoći od 10.01.2024 jer kažu ne može se surađivati

Od 10.01.2024. Hrvatski zavod za socijalnu skrb vrši nad nama upravno nasilje služeći se službenim ovlastima i moćima, učinili su sve, osim ono što su trebali  pružiti nam pomoć i zaštiti, jer su oni ti koji su isto dužni napraviti, a o čemu je potvrdila svaka služba, i sama policija! Stoga prijedlog je zakopati ratnu sjekiru, no PS Rijeka danas ne odstupa, i odlazi na spomen nasilja i ucjena oca i njegove majke čije mišljenje uvažavaju iznad mojeg, a nju su pozvali telefonom u prostorije i dodijelili termin unutar 7 dana, dok su meni slanje dopisa odgađali i po 10 dana, a termin zakazivali tek za 15-20 dana. Na moje apele da ne možemo toliko čekati, PS Rijeka donosi zaključak da odbijam suradnju, iako za zahtjev ima sve dostupne podatke, i važeće i ovjerene izjave predane i potvrđene da su zaprimljene!

Read more »

Drugostupanjski postupak Hrvatski zavod za socijalni rad

 Dana 19.03.2024. zaprimila sam dopis nepoznatog pravnog oblika shodno da nije pravno sastavljen sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u kojem mi se obraćate u pitanju predmeta: Irena Pandur ( OIB: 19263683819 ) – prigovor na rad i postupanje Područnog ureda Zadar; - odgovor, dostavlja se;.

Read more »

Kaznena prijava Porezna Uprava

Nakon neizdrživih sve ukupno natezanja u problemu s Poreznom upravom Područnom službom Rijeka, koji traju nastavno na postupke HZMO i HZZO službeno od 10.01.2024., no realno od 01.01.2023. kada je HZMO pogreškom ukinuo nastavno pravno na doplatak za djecu, dana 15.04.2024. predala sam kaznenu prijavu Državnom odvjetništvo, shodno da na prvi podnesak o problemu 17.02.2024., nisam zaprimila ni informacije ni odgovor. 

Read more »

Pravo na povrat novca za kupljeni proizvod

Kao i većina nepravilnih Zakona s kojima se razne službe koriste na našu štetu, i ovo je jedan od Zakona koji je nejasno napisan i stvara dovoljno prostora u kojem kupci ili potrošači ipak na ne mogu ispuniti svoja prava.

Read more »

Institucionalno nasilje - definicija i značenje

Prisilna kontrola je model planskog, sustavnog i dugotrajnog emocionalnog, psihičkog i ekonomskog zlostavljanja, koje prethodi tjelesnim napadima i ubojstvima i žrtvu pretvara u taoca takvog partnera. Osobe koje primjenjuju prisilnu kontrolu kao model kontrolirajućeg ponašanja nad drugim osobama čine to s ciljem uspostave i zadržavanja moći, a žrtve su izložene dugotrajnom psihičkom, fizičkom, mentalnom, seksualnom ili financijskom zlostavljanju. Zlostavljači ponašanje prisilne kontrole obično koristi radi sticanja i zadržavanja moći i kontrolu nad drugom osobom kako bi tu žrtvu izložili psihičkom, fizičkom, mentalnom, seksualnom ili financijskom zlostavljanju. Zlostavljač može imati različite motive koji mogu uključivati devalvaciju, zavist, osobnu korist, osobno zadovoljstvo, psihološku projekciju ili jednostavno uživanje u primjeni moći i kontrole.

Read more »

Pravo na suđenje u razumnom roku

Ako ste stranka u sudskom postupku i smatrate da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o vašem pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo, imate pravo na sudsku zaštitu.

Read more »

Add comment

Comments

There are no comments yet.