Na Praškom pristaništu, između KBC-a Rijeka i Zavoda za javno zdravstvo, gomila se stotine tisuća tona metalnog otpada. Nema valjane dozvole za gospodarenje otpadom. Inspekcija je tužila i izgubila zbog loše napisane tužbe. Institucije odgovaraju — ali ne na pitanja koja su im postavljena. A kad se usporede njihovi odgovori, pojavljuje se kontradikcija koju nitko nije objasnio.
NAPOMENA O METODOLOGIJI
Ovaj članak temelji se isključivo na javno dostupnim dokumentima: dozvolama za gospodarenje otpadom PGŽ-a, presudi Visokog prekršajnog suda RH, izvješćima NZZJZ PGŽ, zapisnicima Skupštine PGŽ, financijskim izvješćima (FINA) te odgovorima Lučke uprave Rijeka i NZZJZ PGŽ od 27. travnja 2026. na upite Portala ReStart. Sve tvrdnje su dokumentirane.
Stojite na peronu željezničke stanice Rijeka i gledate u planinu crnog metala. Iza natpisa “RIJEKA” uzdiže se hrpa željeznog otpada — scrapa — visoka nekoliko katova. Zelena dizalica neprestano grabi i odlaže. Prašina se diže. S druge strane pruge: KBC Rijeka. Lijevo, 200 metara: Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ — institucija koja mjeri zagađenje tog istog zraka koji i sama diše.
Ova slika nije nova. Traje godinama. Ali ono što jest novo jest ono što smo otkrili kada smo počeli postavljati pitanja: ne postoji valjana dozvola za gospodarenje metalnim otpadom na toj lokaciji. A kad su institucije konačno odgovorile — njihovi odgovori međusobno si proturječe.
KLJUČNE ČINJENICE
📍 Lokacija: Praško pristanište — uz željezničku stanicu, nasuprot KBC-a Rijeka
🏭 Operator: Luka Rijeka d.d. — temeljem lučke koncesije, ne dozvole za otpad
⚖️ Kapacitet: smanjen s 250.000 na 150.000 tona godišnje
📄 Dozvola (ZGO): ne postoji za ovu lokaciju
⚖️ Sudski postupak: Luka Rijeka d.d. oslobođena — zbog greške u inspektoratovoj tužbi
🔥 Požar: kolovoz 2020. — gorjeli metalni otpad, plastika i guma, dim prekrilo Rijeku
🫁 Mjerenja: NZZJZ mjeri PM10 metale od 2023. — o vlastitom trošku
DOZVOLA KOJA NE POSTOJI
Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/21) je jasan: svaka djelatnost skladištenja, pretovara i oporabe otpada zahtijeva dozvolu s točno navedenom lokacijom — po katastarskim česticama.
Analizirali smo sve važeće dozvole za gospodarenje otpadom na području Primorsko-goranske županije.
Postoje četiri relevantne dozvole: METIS d.d. (Zamet), IND-EKO d.o.o. (Kostrena), GRD d.o.o. (Rijeka) i DEZINSEKCIJA d.o.o. (Kostrena). Nijedna ne pokriva Praško pristanište.
Luka Rijeka d.d. poziva se na lučku koncesiju i IMO klasifikaciju tereta — tvrdeći da staro željezo “ne spada u opasne tvari” po pomorskoj klasifikaciji. Ali pomorsko pravo regulira prijevoz tereta brodom. Kada se teret iskrca i ostane tjednima i mjesecima na kopnu — to više nije “teret u tranzitu”. To je, po svim pravnim definicijama, otpad koji podliježe Zakonu o gospodarenju otpadom.
Nitko formalno nije presudio gdje završava “lučki teret” i gdje počinje “otpad”. Ta pravna praznina vrijedi stotine tisuća tona scrapa godišnje.
INSPEKCIJA JE TUŽILA — I IZGUBILA
Nije da nitko nikad nije pokušao intervenirati. U ožujku 2022. izmjerena su prekoračenja PM10 čestica: 64,2 μg/m³ i 132,8 μg/m³ u jednom danu — granična vrijednost je 50 μg/m³. Dvostruko i trostruko prekoračenje, zabilježeno službenim instrumentima.
Državni inspektorat pokrenuo je prekršajni postupak. Visoki prekršajni sud donio je presudu — ali ne osuđujuću. Luka Rijeka d.d. i predsjednik Uprave Duško Grabovac oslobođeni su jer inspektorat u optužnom prijedlogu nije naveo konkretan provedbeni propis s graničnim vrijednostima. Troškovi postupka pali su na teret državnog proračuna.
Greška u pisanju tužbe — ili nešto drugo?
U kontekstu uhićenja glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića od strane USKOK-a zbog primanja mita u predmetu ilegalnog odlaganja 35.000 tona opasnog otpada, ovo pitanje nije nevažno.
DVA ODGOVORA, JEDNA KONTRADIKCIJA
U subotu, 25. travnja 2026., Portal ReStart uputio je hitne upite Lučkoj upravi Rijeka, PGŽ-u, Ministarstvu i NZZJZ PGŽ. Odgovori su stigli u ponedjeljak, 27. travnja — isti dan, u razmaku od nekoliko sati. Uspoređeni, otkrivaju nešto neočekivano.
Lučka uprava Rijeka odgovorila je na jedan od osam pitanja:
✅ Pitanje 1 — Koja je točna lokacija? → ODGOVORILI
❌ Pitanje 2 — Tko je odgovoran za skladištenje? → PREŠUTJELI
❌ Pitanje 3 — Koje dozvole postoje? → PREŠUTJELI
❌ Pitanje 4 — Je li provedena inspekcija? → PREŠUTJELI
❌ Pitanje 5 — Jesu li nadležna tijela obaviještena? → PREŠUTJELI
❌ Pitanje 6 — Koje mjere zaštite zdravlja pacijenata KBC-a? → PREŠUTJELI
⚠️ Pitanje 7 — Mjerenja kvalitete zraka? → DJELOMIČNO
❌ Pitanje 8 — Zašto se otpad gomila unatoč reakcijama? → PREŠUTJELI
Kao djelomičan odgovor na pitanje o mjerenjima, Lučka uprava dostavila je izvješće o PM2.5 česticama provedeno u četiri 14-dnevna turnusa — ukupno 56 dana godišnje — na mjernom mjestu Visinov gat.
NZZJZ PGŽ odgovorio je isti dan s pet točaka:
Zavod tvrdi da provodi kontinuirani monitoring kvalitete zraka na tri mjerna mjesta u neposrednoj blizini Visinovog gata i Praške obale, da mjeri ukupnu taložnu tvar, istaložene metale, PM10, PM2.5 i metale u njima — te da rezultati pokazuju zrak I. kategorije, čist ili neznatno onečišćen. Zaključak: nema osnove za posebne mjere zaštite zdravlja.
I tu se pojavljuje kontradikcija.
Lučka uprava govori o mjerenjima u četiri 14-dnevna turnusa godišnje. NZZJZ govori o kontinuiranom monitoringu. Oba dokumenta odnose se na isti lokalitet, ista mjerenja, isti period. Koja je od te dvije tvrdnje točna — i zašto se razlikuju — nitko nije objasnio.
Postoje i dodatna pitanja o metodologiji. Sva mjerna mjesta nalaze se na strani prema moru — suprotnoj od KBC-a, NZZJZ-a i željezničke stanice prema kojima vjetar, posebno bura, nosi prašinu. NZZJZ je zaključio da nema osnove za izvanredno mjerenje — a da pritom taj dan nije izašao na teren. I konačno: NZZJZ provodi mjerenja čije rezultate Lučka uprava koristi kao dokaz vlastite urednosti — što je teško nazvati neovisnim nadzorom.
POŽAR KOJI SE ZABORAVIO
Kolovoza 2020. na Praškom pristaništu izbio je veliki požar. Gorjeli su metalni otpad, stara guma i plastika. Dim je prekrio cijelu Rijeku, u zraku se osjećao miris nagorenog metala. Vatrogasci su gasili cijelu noć. Stanovnici nisu dobili jasnu informaciju o tome što je izgorjelo i kakve su zdravstvene posljedice.
Pet godina kasnije, na istom mjestu i dalje stoji ista hrpa. Bez dozvole. Bez neovisnog nadzora. Bez odgovora na pitanje tko je odgovoran.
KRONOLOGIJA PROPUŠTENIH PRILIKA
🔴 Kolovoz 2020. — Veliki požar na Praškom pristaništu. Dim prekrilo cijelu Rijeku. Vatrogasci gasili cijelu noć.
🔴 Ožujak 2022. — PM10 prekoračenja: 132,8 μg/m³, granična vrijednost 50 μg/m³. Državni inspektorat pokreće postupak.
🔴 Svibanj 2023. — Skupština PGŽ raspravlja o scrapu. NZZJZ počinje mjeriti PM10 metale — o vlastitom trošku.
🔴 2023.–2024. — Visoki prekršajni sud: Luka Rijeka d.d. i Grabovac oslobođeni zbog greške u inspektoratovoj optužnici. Troškove plaća državni proračun.
🔴 2024.–2025. — USKOK uhićuje glavnog državnog inspektora Mikulića zbog mita u predmetu ilegalnog odlaganja 35.000 tona opasnog otpada.
🔴 Rujan 2025. — Otvara se Rijeka Gateway (Maersk/ENNA Logic, 50-godišnja koncesija). Predsjednik Uprave Luke Rijeka Grabovac izjavljuje: “Još nemamo plan kuda sa scrapom.”
🔴 25.–27. travnja 2026. — Portal ReStart šalje hitne upite. Lučka uprava ne odgovara na 7 od 8 pitanja. NZZJZ tvrdi da je zrak uredan — ali njihovi podaci o učestalosti mjerenja ne slažu se s podacima Lučke uprave.
TKO JE TKO U OVOJ PRIČI
Luka Rijeka d.d. je dioničko društvo čiji je najveći vlasnik češki holding CE Industries (34,4%), zatim mirovinski fondovi (~33,8%) i hrvatska država putem CERP-a (25%). Grad Rijeka i PGŽ nisu direktni dioničari — financijski od Luke Rijeka d.d. nemaju gotovo ništa.
Lučka uprava Rijeka — neprofitna državna institucija na čelu s Denisom Vukorepom, koji je na toj funkciji već treći uzastopni mandat — troši više nego što zarađuje: rashodi 27,3 mil. €, prihodi 25 mil. € godišnje. Razliku pokriva državni proračun — dakle, građani.
Novi kontejnerski terminal Rijeka Gateway, otvoren rujna 2025., u rukama je globalnih igrača — Maerska i ENNA Logica (vlasnik Pavao Vujnovac). Scrap će s Praškog pristaništa biti maknut — ali ne zbog zdravlja građana. Zbog toga što taj prostor treba za proširenje lučke infrastrukture u sklopu 50-godišnje koncesije vrijedne stotine milijuna eura.
Paradoks je potpun: Lučka uprava bi trebala nadzirati Luku Rijeka d.d., ali je operativno ovisna o njoj. Država koja bi trebala nadzirati Lučku upravu ima 25% dionica u samoj Luci Rijeka d.d. NZZJZ mjeri zagađenje čije rezultate Lučka uprava koristi u vlastitu obranu. Svi nadziru sami sebe.
ŠTO SE MOŽE I MORA UČINITI
Pravni okvir postoji. Instrumenti postoje. Ono što nedostaje jest primjena.
Zakon o gospodarenju otpadom, čl. 32 — zabranjuje obavljanje djelatnosti bez dozvole. Kazna za pravnu osobu iznosi do 265.000 eura. Kazneni zakon, čl. 193–197 — propisuje zatvorsku kaznu do 5 godina za onečišćenje okoliša koje ugrožava zdravlje ljudi, do 10 godina ako je prouzročena tjelesna ozljeda ili velika nesreća.
Tko može i treba djelovati:
→ Državni inspektorat — s preciznom prijavom koja citira točne propise, da se ne ponovi greška iz 2022.
→ USKOK — s obzirom na indicije o sustavnom propustu institucionalnog nadzora
→ Europska komisija — prijava povrede Direktive o otpadu 2008/98/EZ, instrument koji zaobilazi domaću institucionalnu blokadu
Na peronu riječke željezničke stanice stoji natpis “RIJEKA”. Iza njega — planina metalnog otpada. U bolnici sto metara dalje oporavljaju se pacijenti. U zgradi lijevo mjere se metali u zraku koje sami dišu. Na upit o dozvolama — nitko nije odgovorio.
Ovo nije neznanje. Ovo je sustav. I sustav ima imena i prezimena.
Autor: I.P.
Dokumenti:
Dozvole za gospodarenje otpadom PGŽ (2022–2025) · Presuda Visokog prekršajnog suda RH · Izvješća NZZJZ PGŽ · Zapisnici Skupštine PGŽ 2023–2024 · Financijska izvješća (FINA) · Odgovor Lučke uprave Rijeka od 27. 04. 2026. · Odgovor NZZJZ PGŽ od 27. 04. 2026.
Ukoliko imaju ispravke na navedene tvrdnje, Lučka uprava Rijeka, Luka Rijeka d.d., PGŽ i NZZJZ PGŽ pozvani su kontaktirati redakciju: info.portal.restart@gmail.com
Odgovori