Snimka posljednjih minuta života Kristiana Josipa Periša i dalje kruži Facebookom i TikTokom. To nije bilo kakav video. Prema riječima glavnog državnog odvjetnika, riječ je o dokazu iz nejavnog dijela istrage o sumnji na teško ubojstvo.
Državno odvjetništvo i Ministarstvo unutarnjih poslova imaju zakonsku ovlast da društvenim mrežama po službenoj dužnosti nalože uklanjanje takvog sadržaja. U dostupnim izvorima nismo pronašli da je itko od njih to učinio. Umjesto toga, DORH istražuje tko je snimku iznio, a snimka se za to vrijeme dijeli dalje.
Institucije pritom znaju što takva snimka čini ljudima koji je gledaju, posebno djeci, i obitelji koja je gleda kako se dijeli. Pravobraniteljica za djecu na to je upozorila prije samo četiri mjeseca.
Prethodni tekstovi Portala ReStart o slučaju: Vezan čovjek nije mogao nikoga ugroziti, Periš više nije tema, Osam minuta šutnje, Premijer rekao da je snimka na Facebooku, Kronologija o kojoj se šuti i Mental Health Europe traži glas protiv Oviedskog protokola.
Četvorica medicinskih tehničara u istražnom su zatvoru zbog sumnje na teško ubojstvo, a policija je 16. studenoga privela još četiri osobe sa snimke. Za sve njih vrijedi presumpcija nevinosti.
Ovlast postoji od travnja 2025.
Europski Akt o digitalnim uslugama (DSA) državama daje alat za brzo uklanjanje nezakonitog sadržaja: nalog koji platforma mora izvršiti i nadležnom tijelu javiti što je učinila. Hrvatska je to uredila Zakonom o provedbi Akta o digitalnim uslugama (NN 67/2025), na snazi od 17. travnja 2025.
Prema tom zakonu, za sadržaj koji predstavlja kazneno djelo ili prekršaj naloge izdaju Državno odvjetništvo i Ministarstvo unutarnjih poslova, i to po službenoj dužnosti. Nitko ih ne mora tražiti. Hrvatski koordinator za digitalne usluge je HAKOM.
Kada platforma dobije takav nalog, ima i tehnička sredstva da ga izvrši u potpunosti. Meta zabranjeni video prepoznaje po digitalnom otisku i automatski blokira nove uploade, uključujući i dobar dio izrezanih verzija. Nakon napada u Christchurchu 2019. tako je u prva 24 sata uklonjeno oko 1,5 milijuna kopija.
Bez naloga platforme postupaju po vlastitim pravilima. Meta prikaze nasilne smrti ne briše, nego ih stavlja iza upozorenja i ograničava na korisnike starije od 18 godina, a dob korisnik upisuje sam. Na TikToku, koji smiju koristiti djeca od 13 godina, pravila izrazito grafički i uznemirujući sadržaj uopće ne dopuštaju. Snimka je ondje unatoč tome.
Dokaz iz istrage, presnimljen u policiji
Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić rekao je da je DORH snimku dobio 6. studenoga, istog dana kad i policija, te da je zakonito izuzeta. DORH istražuje kako je snimka iz nejavnog dijela istrage dospjela na društvene mreže.
Prema neslužbenim saznanjima Indexa, snimku su mobitelom sa zaslona računala presnimila dvojica policijskih službenika, a glasovi koji se na njoj čuju njihovi su. Prema 24sata, to se dogodilo u Policijskoj postaji Črnomerec, kako bi se snimka WhatsAppom poslala kolegama iz kriminalističke policije u Heinzelovoj. Iz razgovora na snimci, kako ga prenosi 24sata, proizlazi i da su policajci za slučaj znali prije nego što je klinika prijavila događaj.
Ako se to potvrdi, snimka je iz sustava izašla upravo preko MUP-a, tijela koje je po zakonu ovlašteno narediti njezino uklanjanje. Izmjenama Kaznenog zakona iz 2024. neovlašteno otkrivanje sadržaja dokazne radnje kazneno je djelo upravo za sudionike postupka, među njima i policijske službenike (članak 307.a).
Snimka koja kruži nije samo pitanje dostojanstva pokojnika. Na njoj su lica osumnjičenih i lica liječnika i medicinskih sestara koji se zasad vode kao svjedoci. Jedna Facebook stranica već ih je numerirala i objavila njihova lica. Svjedoci koji tek trebaju dati iskaz gledaju istu snimku i čitaju iste komentare kao i svi ostali. Tijelo koje vodi istragu ima interes da se dokaz ne raznosi, a ipak se dijeli dalje.
Posljedice su poznate
Pravobraniteljica za djecu u srpnju 2026. javno je upozorila da masovno dijeljenje uznemirujućih snimki uzrokuje sekundarnu traumatizaciju šire populacije, posebno ranjivih skupina i djece, a žrtvu i njezinu obitelj iznova traumatizira. Medijima je preporučila da ne objavljuju izvorne snimke nasilja. Njezinu reakciju na širenje snimke Periševe smrti u dostupnim izvorima nismo pronašli.
Istraživanja to potvrđuju:
- Nakon bombaškog napada na Bostonski maraton 2013. psihologinje Alison Holman i Roxane Cohen Silver s kolegama ispitale su više od 4.600 ljudi. Oni koji su šest i više sati dnevno pratili medijske prikaze napada imali su jači akutni stres od ljudi koji su bili na mjestu eksplozije: nametljive slike i misli, stalnu napetost, izbjegavanje i osjećaj odvojenosti.
- Kod novinara koji svakodnevno pregledavaju snimke nasilja s društvenih mreža učestalo gledanje povezano je s više simptoma posttraumatskog stresa, depresije i tjeskobe (Feinstein i suradnici).
- Kod djece i mladih učinak je jači. Istraživanje Sveučilišta Južne Kalifornije na adolescentima od 11 do 19 godina povezalo je ponovljeno gledanje snimki stvarnog nasilja na internetu s depresivnim i posttraumatskim simptomima. Dječji psiholozi kao posljedice navode noćne more, nesanicu, strahove i pojačanu tjeskobu.
Umjesto da zaustave širenje, neki su ga dužnosnici poticali. Premijer Andrej Plenković 10. studenoga dvaput je novinarima poručio „pogledajte snimku”, dan prije nego što se cijela pojavila na Facebooku.
Tko je što mogao učiniti
- DORH: po službenoj dužnosti izdati nalog Meti i TikToku za uklanjanje snimke iz istrage.
- MUP: isto, kao drugo tijelo nadležno za sadržaj koji predstavlja kazneno djelo, i to od trenutka kad je snimka procurila iz njegove postaje.
- HAKOM: kao koordinator za digitalne usluge upozoriti platforme i koordinirati nadležna tijela.
- Pravobraniteljica za djecu: javno upozoriti roditelje i platforme, kao što je to učinila u srpnju.
- Vlada: umjesto poziva da se snimka gleda, zatražiti od nadležnih tijela da je uklone.
Ništa od toga ne bi spriječilo istragu o tome tko je snimku iznio. Spriječilo bi samo da je nepoznati ljudi, među njima i djeca, gledaju iznova.
Pitanja na koja javnost još nema odgovor
- Je li DORH ili MUP izdao nalog Meti i TikToku za uklanjanje snimke? Ako nije, zašto?
- Smatra li DORH da je širenje snimke iz nejavnog dijela istrage nezakonit sadržaj?
- Koliko je službenika imalo pristup snimci i kome je sve proslijeđena?
- Kako je snimka od policije stigla do anonimne Facebook stranice?
- Kako je Hrvatska komora medicinskih sestara došla do cjelovite dvosatne snimke iz sobe 11A?
- Tko je nadležan zaštititi djecu koja tu snimku danas gledaju?
Obitelj je od 23. listopada tražila da se snimka sačuva kao dokaz. Sačuvana je, a zatim je iz sustava izašla i sada je gledaju nepoznati ljudi na Facebooku i TikToku. Institucije koje su je mogle zaustaviti istražuju tko ju je pustio.
Ako ste snimku vidjeli, ne dijelite je dalje i prijavite je platformi. Ako ju je vidjelo dijete, razgovarajte s njim mirno i pitajte što je vidjelo i kako se osjeća.
Izvori: Index.hr, N1, 24sata, tportal, Telegram, Dnevnik.hr, Novi list, Dnevno.hr, Narodne novine 67/2025 (Zakon o provedbi Akta o digitalnim uslugama), Narodne novine 36/2024 (Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona), Informator, HAKOM, Meta Transparency Center, Pravila zajednice TikToka, Holman, Garfin i Silver (PNAS, 2014.), Feinstein i sur. (JRSM Open, 2014.), Tynes i sur. (Journal of Adolescent Health, 2019.), Children and Screens, Pravobraniteljica za djecu (Hina, 3. 7. 2026.).
Autor: I.P.

Odgovori