Smrt Kristiana Josipa Periša prvi je put dobila službenu međunarodnu reakciju. Mental Health Europe (MHE), europska krovna organizacija za mentalno zdravlje sa sjedištem u Bruxellesu, 16. studenoga objavila je priopćenje u kojem osuđuje prijavljeno nasilje, traži utvrđivanje odgovornosti i od hrvatske Vlade izričito traži da u Vijeću Europe glasa protiv nacrta protokola koji bi europskim pravom uredio prisilni smještaj i prisilno liječenje u psihijatriji. Zahtjevima se pridružila i zagrebačka Udruga Sjena.
Prethodni tekstovi Portala ReStart o slučaju: Vezan čovjek nije mogao nikoga ugroziti, Periš više nije tema, Osam minuta šutnje, Premijer rekao da je snimka na Facebooku i Kronologija o kojoj se šuti.
Što piše u priopćenju
MHE podsjeća da je Kristian, 32-godišnji bivši reprezentativac, kineziolog i trener u parasportu, umro 21. listopada tijekom psihijatrijskog liječenja u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u Zagrebu. Pozivajući se na hrvatske medije koji su opisali snimku nadzorne kamere, navodi da je tijekom sputavanja bio izložen teškom fizičkom nasilju: udarcima, imobilizaciji i jastuku preko glave. Konačan uzrok smrti još nije utvrđen.
U engleskom izvorniku priopćenja navodi se da su u istražnom zatvoru četiri medicinske sestre. Prema hrvatskim izvorima riječ je o četvorici medicinskih tehničara, osumnjičenih za teško ubojstvo. Za njih vrijedi presumpcija nevinosti.
Organizacija izražava sućut obitelji i upozorava da sputavanje i prisila ljude stavljaju u položaj krajnje ranjivosti i razaraju povjerenje u skrb. Direktorica MHE-a Kadri Soova poručuje da je Kristian ušao u ustanovu u kojoj je trebao dobiti skrb, dostojanstvo i poštovanje, te da okolnosti njegove smrti otvaraju ozbiljna pitanja o tome što se događa kad čovjeku oduzmu kontrolu nad vlastitim tijelom.
Četiri zahtjeva
- Hrvatskim vlastima: brza, temeljita, transparentna i neovisna istraga, koja uključuje i postupanje svih sudionika i propuste institucionalnog nadzora.
- Vladi RH: da u Vijeću Europe glasa protiv nacrta Dodatnog protokola uz Oviedsku konvenciju i podrži njegovo povlačenje.
- Vladi RH: neovisan nadzor, jače zaštitne mjere i transparentnost kod sputavanja te jasan, vremenski određen plan smanjenja i ukidanja prisile, izrađen zajedno s osobama s iskustvom i njihovim organizacijama.
- Vijeću Europe: da odustane od nacrta protokola, u sklopu kampanje #WithdrawOviedo koju MHE vodi s Europskim forumom osoba s invaliditetom (EDF).
Udruga Sjena: „Međunarodna reakcija koju smo čekali“
Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom „Sjena“ iz Zagreba priopćenje je podijelila uz poruku „Međunarodna reakcija koju smo čekali“. Udruga se pridružila zahtjevima MHE-a i objavu uputila izravno premijeru Andreju Plenkoviću i Vladi Republike Hrvatske.
To nije slučajno. Kristian je radio upravo s osobama s invaliditetom, s cerebralnom paralizom, autizmom i intelektualnim teškoćama. Obitelji koje se brinu o takvim osobama najbolje znaju koliko brzo se „krajnje sredstvo“ pretvori u rutinu kad nema dovoljno osoblja, vremena i nadzora.
Što je Oviedski protokol
Oviedska konvencija (Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini) jedini je pravno obvezujući međunarodni ugovor Vijeća Europe o ljudskim pravima u biomedicini. Odbor za bioetiku Vijeća Europe godinama je uz nju pripremao dodatni protokol o prisilnom smještaju i prisilnom liječenju u psihijatriji. Tekst je dovršen 2020., a obvezivao bi države koje ga ratificiraju. Prisilne mjere dopuštao bi kao krajnje sredstvo, kada su nužne da se spriječi značajan rizik od ozbiljne štete, uz propisane zaštitne mjere.
Parlamentarna skupština Vijeća Europe u siječnju 2026. dala je o nacrtu negativno mišljenje, sa 63 glasa za, nijednim protiv i tri suzdržana. Upozorila je da bi kodificiranje prisilnih mjera moglo otežati njihovo smanjivanje i ukidanje te preporučila neobvezujuću preporuku umjesto ugovora. Odbor ministara, u kojem sjede predstavnici vlada, u lipnju je usvojio Preporuku CM/Rec(2026)8 o poštovanju autonomije u psihijatrijskoj skrbi. O samom protokolu odluka je i dalje na njemu, a u tom tijelu glasa i Hrvatska.
Zašto se protivnici bune, a što kažu zagovornici
Protivnici, među njima MHE, EDF, Human Rights Watch i Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom, tvrde da je protokol u sukobu s UN-ovom Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom (CRPD), čija je stranka i Hrvatska. Smatraju da bi europskim pečatom legitimirao prisilu koju CRPD traži ukinuti i da bi države doveo u sukob obveza.
Zagovornici odgovaraju da protokol ne uvodi prisilu, jer ona već postoji gotovo svugdje, nego joj nameće obvezujuće minimalne standarde i nadzor. Bez njega, kažu, ostaju samo nacionalni zakoni nejednake kvalitete. To je srž spora: štite li pravila ljude ili normaliziraju praksu.
Što bi glas protiv značio, a što ne
Glas protiv ne bi sutra ukinuo prisilni smještaj u Hrvatskoj. Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i pravilnik o mjerama prisile ostaju na snazi dok ih ne promijeni Sabor, odnosno ministarstvo. Značio bi da Hrvatska ne podupire europski standard koji prisilu uređuje kao prihvatljivu praksu, i da se svrstava uz smjer koji traži njezino postupno ukidanje.
Ono što Kristianov slučaj izravno mijenja nalazi se u Zagrebu, a ne u Strasbourgu. Zdravstvena inspekcija utvrdila je da sputavanje nije provedeno po protokolu. U dostupnim izvorima i dalje nismo pronašli da je itko najavio izmjene pravila o mjerama prisile, neovisan nadzor nad psihijatrijskim ustanovama ili plan smanjenja sputavanja. Upravo to MHE traži u svom trećem zahtjevu, i to Vlada može učiniti bez ijednog glasanja u Vijeću Europe.
Pitanja za Vladu
- Kakav je stav Republike Hrvatske o nacrtu Dodatnog protokola i kako će glasati u Odboru ministara? Javno dostupan stav Vlade nismo pronašli.
- Hoće li Vlada prije glasanja zatražiti mišljenje udruga osoba s invaliditetom i osoba s iskustvom psihijatrijskog liječenja?
- Hoće li Hrvatska izraditi plan smanjenja mjera prisile s rokovima, i tko će ga pisati?
- Tko danas broji koliko se ljudi u hrvatskim psihijatrijskim ustanovama veže za krevet i koliko dugo?
Premijer je o Kristianovoj smrti govorio više puta. Sada ima priliku pokazati da to nije bila samo izjava nakon saborskog aktualca, nego početak promjene za ljude koji i danas leže vezani u istim sobama.
Izvori: Mental Health Europe (priopćenje, 16. 11. 2026.), Udruga Sjena (Facebook), Parlamentarna skupština Vijeća Europe, mišljenje 310 (2026), BMJ Journal of Medical Ethics blog, Critical Psychiatry Network, European Disability Forum, N1, Jutarnji list, Index.hr.
Autor: I.P.

Odgovori