Država i lokalna samouprava posljednjih godina ulažu značajna sredstva u poticanje samozapošljavanja i razvoj malog poduzetništva. Građanima se pomaže da pokrenu vlastite poslove, ulažu u prostore, opremu i stvaraju svoju tržišnu poziciju. No što se događa kada se na isto lokalno tržište pojavi veliki međunarodni lanac s neusporedivo većim financijskim mogućnostima?
Upravo to pitanje otvorilo se u Rijeci nakon dolaska novog lanca samoposlužnih praonica rublja u neposrednu blizinu već postojeće male praonice.
Vlasnica postojeće riječke praonice upozorava da se mali poduzetnici teško mogu natjecati s velikim sustavima koji raspolažu snažnim marketingom, razvijenim digitalnim rješenjima, programima lojalnosti i mogućnošću brzog širenja.
Od potpore za poduzetništvo do borbe za opstanak
Vlasnica praonice navodi kako je poslovanje pokrenula uz korištenje dostupnih poduzetničkih potpora, sklopila dugoročni najam poslovnog prostora te u njega uložila vlastita sredstva.
Prostor nije bio samo preuzet i korišten – prema njezinim riječima, potpuno je renoviran i prilagođen potrebama poslovanja.
Nakon ulaganja vremena, rada i novca u stvaranje poslovanja, sada se suočava s ulaskom velikog međunarodnog konkurenta udaljenog svega nekoliko stotina metara.
“Ne mogu se natjecati s njima. Nije samo stvar u cijenama, nego u jakom marketingu, loyalty kartici, aplikaciji, različitim načinima plaćanja i mogućnosti da ulažu puno više nego mali poduzetnik”, ističe.
Veliki sustav, drugačiji uvjeti poslovanja
Veliki lanci posluju prema drugačijem modelu od malih obrta.
Prednosti velikih sustava uključuju:
– mogućnost centralizirane nabave;
– veći broj lokacija;
– snažan marketing;
– razvijene aplikacije i programe pogodnosti;
– veću prepoznatljivost brenda;
– mogućnost ulaganja u početno širenje tržišta.
Mali poduzetnik s jednom lokacijom istodobno mora pokriti troškove najma, opreme, održavanja i poslovanja, bez mogućnosti raspodjele troškova na veći broj objekata.
Upravo zato se postavlja pitanje: mogu li potpore za otvaranje poslovanja biti dovoljne ako mali poduzetnik kasnije mora konkurirati sustavu s višestruko većim kapitalom?
Širenje velikih lanaca i položaj malih poduzetnika
Ovo nije prvi put da se u Hrvatskoj otvara pitanje utjecaja velikih sustava na male poduzetnike.
Slične rasprave godinama postoje u pekarskom sektoru, gdje su veliki lanci poput Mlinara širili broj prodajnih mjesta i mijenjali tržišnu dinamiku.
U poljoprivredi mali proizvođači također često upozoravaju da teško mogu konkurirati velikim industrijskim sustavima zbog razlike u količini proizvodnje, nabavnim uvjetima i mogućnosti ulaganja.
U svim tim primjerima ponavlja se isto pitanje: mogu li mali domaći proizvođači i obrtnici opstati kada se natječu s velikim sustavima koji imaju potpuno drugačiju ekonomiju poslovanja?
Strani kapital i domaći mali poduzetnici
Ulazak stranih tvrtki na hrvatsko tržište dio je otvorenog europskog gospodarstva i sam po sebi nije problem.
Međutim, otvara se pitanje položaja domaćih mikro i malih poduzetnika koji su često pokretali poslovanje uz pomoć javnih sredstava.
Ako država i gradovi potiču građane da postanu poduzetnici, ulažu u obrte i stvaraju radna mjesta, postavlja se pitanje postoji li strategija koja prati njihovu dugoročnu održivost.
Jer razlika nije samo u poslovnoj ideji.
Razlika je u dostupnom kapitalu.
Dok mali poduzetnik često ulaže vlastitu ušteđevinu, rad i preuzima osobni rizik, veliki međunarodni sustav može istodobno otvarati više lokacija, ulagati u promociju i nuditi pogodnosti koje pojedinačni obrtnik teško može pratiti.
Jesu li pravila tržišne utakmice jednaka za sve?
Nitko ne osporava pravo bilo koje tvrtke da posluje na hrvatskom tržištu.
Pitanje koje postavljaju mali poduzetnici jest drugo:
Jesu li postojeći modeli potpore dovoljno osmišljeni ako se poduzetnika potiče da otvori posao, a zatim ga se ostavlja potpuno nezaštićenog kada na isto tržište uđe znatno veći konkurent?
Posebno je važno pitanje za jedinice lokalne samouprave koje daju potpore poduzetnicima:
– prate li što se događa s korisnicima potpora nakon pokretanja poslovanja;
– analiziraju li dugoročnu održivost tih poslovanja;
– postoji li politika kojom se jača konkurentnost malih lokalnih poduzetnika.
Institucije upitane za odgovor
Povodom ovog slučaja poslani su upiti Gradu Rijeci, Hrvatskoj obrtničkoj komori, Hrvatskoj gospodarskoj komori i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.
Od njih se traži odgovor na pitanja:
– postoji li analiza utjecaja velikih lanaca na male poduzetnike;
– jesu li postojeće potpore dovoljne za dugoročnu održivost poslovanja;
– postoji li potreba za dodatnim mjerama zaštite konkurentnosti malih obrta;
– gdje je granica između legitimne tržišne utakmice i situacije u kojoj mali poduzetnici više ne mogu ravnopravno konkurirati.
Jer pitanje koje se ovdje postavlja nije samo pitanje jedne praonice.
To je pitanje šire politike:
Ako društvo ulaže javni novac u stvaranje malih poduzetnika, tko brine o tome mogu li oni opstati kada na njihovo tržište dođe veliki međunarodni igrač?
Podržimo lokalne obrtnike
Dok se otvara rasprava o položaju malih poduzetnika na tržištu, važno je podsjetiti da iza svakog malog obrta stoje ljudi koji su u svoje poslovanje uložili vlastiti rad, vrijeme i novac.
Kupnjom lokalnih usluga građani ne podržavaju samo jedan poslovni subjekt – podržavaju radna mjesta, lokalne investicije i poduzetnike koji žive i rade u svojoj zajednici.
U vremenu kada mali obrtnici sve teže mogu konkurirati velikim sustavima, odluka gdje ćemo potrošiti svoj novac postaje i odluka kakvo tržište želimo imati.
Podržimo domaće obrtnike i male poduzetnike koji ulažu u svoje gradove.
Jer iza malog obrta nije samo poslovni prostor – iza njega stoji nečiji trud, rizik i životna investicija.
Autor: I.P.
Odgovori