Dopisivanje Portala ReStart s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ razotkriva niz proturječnosti: lokacija je proglašena “najopterećenijom po taloženoj količini metala u cijeloj županiji”, mjerenja teških metala pokazuju razine koje zabrinjuju stručnjake, a Zavod istovremeno ustrajava da “nema osnove za posebne mjere zaštite zdravlja”. Sada se, u odgovoru na konkretan upit Portala ReStart, otkriva da PM2.5 frakcija lebdećih čestica na mjernoj postaji Krešimirova ulica – koja se nalazi tik uz hrpu metalnog otpada i svega pedesetak metara od KBC-a Rijeka – nikada nije ni mjerena.
Pročitaj više:
🔗https://restartaj.org/2026/04/27/zeljezni-otpad-bez-dozvole-u-srcu-rijeke-tko-stiti-koga/
🔗https://restartaj.org/2026/04/18/otpad-bez-dozvole-uz-kbc-rijeka-ministarstvo-potvrdilo-nema-procjene-utjecaja-na-okolis-grad-odbija-dati-odgovore/
🔗https://restartaj.org/2026/04/15/otpad-bez-dozvole-uz-kbc-rijeka-zupanija-potvrdila-grad-odbija-dati-odgovore/
Sve je počelo 25. travnja 2026., kada su javno dostupne fotografije zabilježile vidljiv oblak prašine koji se dizao tijekom manipulacije metalnim otpadom na Praškoj obali u riječkoj luci. Portal ReStart istoga je dana uputio hitni upit Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije (NZZJZ PGŽ), tražeći odgovor na pet konkretnih pitanja – od toga je li Zavod upoznat s događajem, do pitanja o potrebi izvanrednog mjerenja i procjene rizika.
Odgovor je stigao dva dana kasnije, 27. travnja.
“Nema potrebe” – ali na temelju čega?
NZZJZ PGŽ u prvom odgovoru navodi da “nema potrebe za izvanrednim mjerenjima” jer se “u neposrednoj blizini provodi kontinuirani monitoring kvalitete zraka na tri mjerna mjesta”. Kvaliteta zraka, tvrde, svrstana je u “I. kategoriju – zrak je čist ili neznatno onečišćen”.
No Portal ReStart nije stao na tome. U nastavnom upitu od 9. svibnja 2026. postavljeno je pet preciznijih pitanja – i odgovori koji su stigli 12. svibnja otvaraju daleko ozbiljnija pitanja nego što je Zavod možda namjeravao.
Ključna proturječnost: PM2.5 se na Krešimirovoj nikad nije mjerio
Na izravno pitanje o mjerenjima PM2.5 frakcije lebdećih čestica na mjernoj postaji Krešimirova ulica, Zavod odgovara:
“Na mjernoj postaji Krešimirova ul. (kbr. 52A i 38) nije provođeno mjerenje PM2.5 frakcije lebdećih čestica.”
Ovo je podatak koji zahtijeva posebnu pozornost.
Mjerna postaja Krešimirova ulica nalazi se u neposrednoj blizini Praškog pristaništa gdje se skladišti i manipulira metalnim otpadom. Na toj istoj lokaciji, prema vlastitim podacima Zavoda iz 2022. godine, zabilježena je najveća količina istaloženih metala u cijeloj Primorsko-goranskoj županiji. Svega pedesetak metara zračne linije udaljen je KBC Rijeka.
Pa ipak – PM2.5, frakcija lebdećih čestica koja je zbog svoje veličine najopasnija za ljudsko zdravlje jer prodire duboko u pluća i krvotok – na toj postaji nije mjerena.
U prvom odgovoru Zavod je pak navodio kako se “provodi kontinuirani monitoring” i da “nema osnove za donošenje posebnih mjera”. Na temelju kojih mjerenja PM2.5, ako ona ne postoje na toj lokaciji?
“Najopterećenija lokacija” ipak u I. kategoriji – zbog metodologije, ne zbog stvarnog stanja
Na pitanje kako Zavod usklađuje činjenicu da je 2022. postaja Krešimirova bila proglašena najopterećenijom u županiji s tvrdnjom da je zrak I. kategorije, odgovor je sljedeći:
“Točno je da je u 2022. godini prema količini istaloženih metala na jedinicu površine Postaja Krešimirova ul. bila najopterećenija u PGŽ, ali izmjerene količine ukupne taložne tvari i metala olova, kadmija, arsena i nikla nisu prelazile odgovarajuće granične vrijednosti.”
Ovdje je ključna zakonska definicija. Prema Zakonu o zaštiti zraka, granična vrijednost (GV) je razina ispod koje, “na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući rizik štetnih učinaka na zdravlje”. Ako se ne prekorači ta granica – bez obzira na stvarne razine arsena, kadmija i olova – lokacija automatski ulazi u I. kategoriju.
Međutim, saborski zastupnik Mosta Marin Miletić i županijski vijećnik Josip Katalinić su u ožujku 2026. na konferenciji za novinare citirali podatke NZZJZ-a koji pokazuju da su razine arsena, kadmija i olova na ovoj lokaciji sedam puta više nego na obližnjoj mjernoj postaji na Mlaki, te da je razina željezne prašine viša nego u susjedstvu Viktor Lenca. Ti podaci potječu od samog Zavoda.
Katalinić je tada ukazao i na sistemski problem: sustav procjene kvalitete zraka temelji se na godišnjem prosjeku i broju dana s prekoračenjem, što znači da lokalno, kronično povišene razine teških metala mogu ostati “ispod radara” unatoč stvarnoj izloženosti stanovnika i pacijenata.
Nema mjerenja u tlu i na površinama — ali ni zakonske obveze
Na pitanje provodi li Zavod mjerenja PM2.5 u tlu i na površinama u blizini hrpe metalnog otpada, odgovor je nedvosmislen:
“PM2.5 frakcija lebdećih čestica je onečišćujuća tvar karakteristična za vanjski zrak, nemamo spoznaja da postoje metode mjerenja u tlu ili na površinama niti je to predviđeno važećim zakonskim propisima.”
Formalno, to može biti točno. No pitanje koje ostaje otvoreno jest: je li zakonski okvir u ovom slučaju dovoljan zaštitnik javnog zdravlja, ili samo pruža institutima zakonsko pokriće za zaključke koji se ne mogu u potpunosti potvrditi dostupnim mjerenjima?
Što nedostaje – i što bi trebalo slijediti
Dopisivanje Portala ReStart s NZZJZ PGŽ pokazuje nekoliko ključnih problema:
Zavod se u prvom odgovoru pozvao na “kontinuirani monitoring” kako bi odbio potrebu za izvanrednim mjerenjem, a u nastavnom odgovoru potvrdio da PM2.5 na relevantnoj postaji nije dio tog monitoringa. Ova nedosljednost nije sitna tehničnost – radi se o ključnom pokazatelju za zdravlje stanovništva.
Lokacija je identificirana kao posebno opterećena teškim metalima, nalazi se u neposrednoj blizini najveće regionalne bolnice, a metodologija za procjenu kvalitete zraka ne bilježi kratkotrajna, ali potencijalno intenzivna onečišćenja kakva nastaju pri manipulaciji metalnim otpadom.
Primorsko-goranska županija je, prema dostupnim podacima, ranije inicirala uvođenje dodatnih mjerenja na ovoj lokaciji.
🔗https://youtu.be/Gp40wgc-3xc?is=4lGZ9DH6Yml-d5vw
Dokle se s tim stiglo – i zašto PM2.5 još uvijek nije uključen u redovni monitoring na Krešimirovoj ulici – pitanja su koja zaslužuju odgovor nadležnih tijela.
Autor: I.P.
Sva dokumentacija — originalni upiti i odgovori NZZJZ PGŽ — dostupna je u redakciji Portala ReStart.
Odgovori