Državno odvjetništvo: neovisno tijelo ili protu stranka?

Published on 26 May 2024 at 09:47

Državno odvjetništvo: neovisno tijelo ili protu stranka?

Državno odvjetništvo je definirano kao samostalno i neovisno tijelo koje ima ovlasti postupati protiv počinitelja kaznenih djela, štititi imovinu Republike Hrvatske te poduzimati pravne radnje za zaštitu Ustava i zakona. Njegovo djelovanje temelji se na Ustavu, međunarodnim ugovorima i pravnoj stečevini Europske unije.

Zakon osigurava ravnopravnost u svim pravnim odredbama. Državni odvjetnici i njihovi zamjenici uživaju zaštitu od odgovornosti za izražena pravna mišljenja, osim u slučajevima kada se radi o kažnjivim djelima. Ovime se dodatno naglašava njihova neovisnost i profesionalna autonomija.

Građani imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe državnim odvjetnicima te dobiti odgovor u roku od 30 dana. Zakon također zabranjuje svaki oblik utjecaja ili prisile na državne odvjetnike, uključujući zlouporabu javnih ovlasti i medijskih pritisaka, čime se dodatno štiti integritet i neovisnost rada ovih pravosudnih dužnosnika.

Zakon osigurava efikasno, neovisno i transparentno funkcioniranje državnog odvjetništva, što je ključno za pravnu sigurnost i zaštitu prava građana u Republici Hrvatskoj.


Organizacija i Funkcije Pravosudne Uprave u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj, pravosudna uprava igra ključnu ulogu u osiguravanju pravilnog funkcioniranja pravosudnog sustava. Organizirana pod nadležnošću ministarstva zaduženog za pravosudne poslove, pravosudna uprava obuhvaća niz zadataka i odgovornosti usmjerenih na podršku i unapređenje rada državnih odvjetništava.

Jedna od ključnih funkcija pravosudne uprave jest osiguravanje radnih uvjeta za državne odvjetnike. To uključuje osiguravanje financijskih, materijalnih i prostornih uvjeta potrebnih za obavljanje njihovih dužnosti. Također, pravosudna uprava ima ulogu u izradi prijedloga zakona i drugih propisa koji se odnose na ustrojstvo i djelokrug državnog odvjetništva.

Nadalje, pravosudna uprava sudjeluje u procjeni potreba za stručnim usavršavanjem državnih odvjetnika te osigurava provedbu programa stručnog usavršavanja. Osim toga, pravosudna uprava ima zadaću osigurati materijalnu, financijsku i tehničku potporu državnim odvjetništvima, uključujući upravljanje nekretninama, osiguranje imovine i objekata te informatizaciju.

Jedan od važnih aspekata rada pravosudne uprave je prikupljanje i analiza statističkih podataka o radu državnih odvjetništava, što omogućuje praćenje njihove učinkovitosti i identifikaciju područja za unapređenje. Također, pravosudna uprava provodi nadzor nad financijskim poslovanjem i primjenom propisa u državnim odvjetništvima te sudjeluje u izradi i provedbi Poslovnika državnog odvjetništva.

U sklopu nadzora nad radom državnih odvjetništava, pravosudna uprava može zahtijevati izvješća od njih te provoditi inspekcijske nadzore radi osiguranja pravilnog i zakonitog obavljanja poslova. Osim toga, pravosudna uprava podnosi izvješća Hrvatskom saboru o radu državnog odvjetništva, a državni odvjetnici redovito podnose mjesečna i godišnja izvješća o svom radu.

Sredstva za rad državnih odvjetništava osiguravaju se u državnom proračunu, ali ona također mogu imati i vlastite prihode. Investicije u kapitalne objekte za potrebe državnih odvjetništava mogu sudjelovati i lokalne i regionalne jedinice samouprave.

Ukupno gledano, pravosudna uprava igra ključnu ulogu u podršci radu državnih odvjetništava i osiguravanju pravilnog funkcioniranja pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj. Njezina uloga u osiguravanju uvjeta za rad, nadzoru nad radom i osiguravanju resursa od vitalnog je značaja za očuvanje vladavine prava i zaštitu prava građana.


Državni Odvjetnici: Ovlaštenja, Dužnosti i Suradnja

U cilju osiguranja zakonitosti i pravilnosti postupanja, Državno Odvjetništvo Republike Hrvatske objavljuje detalje o svojim ovlastima, dužnostima te načinima suradnje s ostalim državnim tijelima i pravnim osobama.

Pravna Pomoć

Državno odvjetništvo ima pravo zatražiti potrebnu dokumentaciju od drugih državnih tijela i pravnih osoba te tražiti relevantne informacije u vezi s predmetima koji su u njihovoj nadležnosti.

Suradnja s Drugim Tijelima

Obvezna suradnja s državnim tijelima i pravnim osobama ključna je za ispravno izvršavanje ovlasti državnog odvjetništva. Sudovi i druga državna tijela dužni su omogućiti pristup dokumentima te obavijestiti državno odvjetništvo o relevantnim postupcima.

Korištenje Stručne Pomoći

U cilju efikasnog vođenja postupaka, državno odvjetništvo može angažirati stručnjake izvan pravne struke.

Upute i Nalozi

Glavni državni odvjetnik ovlašten je donositi opće upute radi jedinstvene primjene zakona te upute o sporazumijevanju s okrivljenicima o kaznama i drugim mjerama.

Obvezna Uputa

Državni odvjetnik može dati obvezne upute svojim suradnicima u pojedinačnom predmetu.

Preuzimanje i Povjeravanje Postupanja

Državni odvjetnik ima pravo preuzeti ili povjeriti postupanje u pojedinačnom predmetu svojim zamjenicima ili nižim državnim odvjetnicima.

Nadzor nad Radom

Državno odvjetništvo nadzire rad nižih državnih odvjetništava te poduzima mjere radi osiguranja zakonitosti i pravilnosti postupanja.

Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika: Upravljanje i Odgovornost

Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika ključni su čimbenici u pravosudnom sustavu Republike Hrvatske. Njihove dužnosti, obveze i odgovornosti detaljno su regulirane Zakonom o Državnoodvjetničkom vijeću i Državnom odvjetništvu. Ovaj zakon stupio je na snagu s ciljem osiguranja učinkovitog i neovisnog pravosudnog sistema, a posebice što se tiče upravljanja državnoodvjetničkim institucijama te odgovornosti državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.

Jedno od ključnih pitanja koje regulira ovaj zakon je određivanje broja zamjenika državnih odvjetnika. Prema članku 88., broj zamjenika državnog odvjetnika u pojedinom državnom odvjetništvu određuje ministar nadležan za poslove pravosuđa, na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske sukladno Okvirnim mjerilima za rad zamjenika državnih odvjetnika. Ova odredba osigurava fleksibilnost u prilagodbi broja zamjenika potrebama svakog pojedinog državnog odvjetništva.

Okvirna mjerila za rad zamjenika državnih odvjetnika, kako je definirano u članku 89., propisuje ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje Glavnog državnog odvjetnika. Ova mjerila služe kao smjernice za rad zamjenika, a njezina objava na mrežnim stranicama relevantnih institucija osigurava transparentnost i dostupnost informacija.

Važan aspekt organizacije rada državnih odvjetnika je i godišnji raspored poslova, koji se donosi na kraju kalendarske godine za sljedeću godinu prema članku 90. Prije donošenja ovog rasporeda, državni odvjetnik pribavlja mišljenje kolegija državnog odvjetništva, što osigurava uključenost i suradnju unutar same institucije.

Odgovornost i ponašanje državnih odvjetnika i njihovih zamjenika detaljno su regulirani člancima 94. do 101. Zakona. Ti članci propisuju načela kojih se moraju pridržavati, kao što su načelo zakonitosti, stručnosti i nepristranosti te zabrana bavljenja političkom djelatnošću ili primanja darova.

Važno je napomenuti i odredbe koje se odnose na ocjenu obnašanja dužnosti, kako je navedeno u člancima 109. i 110. Državni odvjetnici i zamjenici ocjenjuju se svake tri godine prema određenim mjerilima, što osigurava stalno unaprjeđenje njihovog rada i profesionalnog razvoja.

Zakon također regulira situacije poput privremenog upućivanja na rad u drugo državno odvjetništvo ili prelaska na druge dužnosti izvan državnog odvjetništva, kao i odgovornost za štetu počinjenu u obnašanju dužnosti.

Ukupno, ovaj zakon osigurava jasne smjernice za rad državnih odvjetnika i njihovih zamjenika te promiče integritet, profesionalnost i neovisnost državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj.

Očuvanje Integriteta: Etički Kodeks Državnih Odvjetnika

Državnoodvjetnički Službenici i Namještenici

Pravosudni sistem Republike Hrvatske je složen i zahtjevan mehanizam koji zahtijeva angažman stručnih i predanih pojedinaca kako bi osigurao pravednost i integritet. U tom kontekstu, uloga državnoodvjetničkih službenika i namještenika ima ključni značaj u održavanju funkcioniranja pravosudnog sistema. Ovdje ćemo istražiti njihovu ulogu, standardizaciju zasnivanja radnog odnosa te njihove odgovornosti.

Članak 122. Zakona o Državnoodvjetničkim Službenicima i Namještenicima detaljno propisuje postupak zasnivanja i prestanka radnog odnosa za ove ključne aktere pravosudnog sistema. Ključno je napomenuti da se broj ovih službenika i namještenika utvrđuje sukladno potrebama, uzimajući u obzir mjerila za određivanje broja u državnom odvjetništvu, te je njihov rad uređen propisima koji se primjenjuju na državne službenike i namještenike.

Posebna pažnja posvećena je sigurnosnim aspektima. Naime, prijem novih službenika i namještenika zahtijeva provedbu temeljne sigurnosne provjere. Ovakav pristup osigurava da osobe zaposlene u pravosudnom sistemu ispunjavaju potrebne sigurnosne standarde.

Uz to, Zakon propisuje i ulogu ravnatelja državnoodvjetničke uprave, posebno u vezi s upravljanjem ljudskim potencijalima, organizacijom rada, financijskim poslovanjem te koordinacijom i provedbom projekata. Ravnatelj ima ključnu ulogu u osiguravanju efikasnog i transparentnog rada unutar državnoodvjetničke uprave.

Dalje, Zakon definira poziciju državnoodvjetničkih savjetnika i njihovu ulogu u pružanju stručne pomoći državnim odvjetnicima u različitim stvarima. Njihova kvalifikacija i ovlasti detaljno su propisane, osiguravajući da osobe na ovim pozicijama posjeduju odgovarajuće stručne kompetencije.

Značajno je naglasiti i ulogu stručnih suradnika u državnom odvjetništvu, koji pomažu u radu državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika u stvarima koje zahtijevaju posebna stručna znanja. Njihova uloga, kao i ovlasti, definirane su u skladu s potrebama pravosudnog sistema.

Konačno, Zakon predviđa i program vježbeničke prakse za buduće državnoodvjetničke službenike, osiguravajući da mladi stručnjaci dobiju odgovarajuću obuku i iskustvo prije nego što preuzmu punu odgovornost u pravosudnom sistemu.

Ukupno gledano, Zakon o Državnoodvjetničkim Službenicima i Namještenicima postavlja jasne standarde i procedure za zasnivanje i vođenje radnih odnosa unutar pravosudnog sistema Republike Hrvatske. Ovaj zakon osigurava da osobe zaposlene u pravosudnom sistemu posjeduju potrebne kvalifikacije i kompetencije te da obavljaju svoje dužnosti u skladu s najvišim profesionalnim standardima.

Realnost u provedbi Zakona o državnom odvjetništvu

Više od 120 dana nismo primili zaštiti od postupanja javnih upravnih tijela, odnosno čini se da Državno odvjetništvo po mojim predmetima NE POSTUPA, osim kad podnesem u prilogu pdf Tužba prema Republici Hrvatskoj, tada odgovaraju u roku od 2 dana. U bitnom nisu riješili jasno dokazan predmet, kao  ni druga tijela već se u svim postupcima krše odredbe zakona, o istom se predstavlja da nema štete i ne moguće je ostvariti pravni lijek u Zaštiti od postupanja službenih i javnih osoba zaposlenim pri upravnim tijelima, iako o istom postoje jasne Zakonske odredbe, kaznena djela nastavljaju se i dokazno potvrđuju, no ODO i/ili DORH ili Županijsko odvjetništvo nije dostavilo odgovor više od 30 dana, niti nas je zaštitilo od istog, te nikome u postupanju ne smeta što se radi o beskućništvu majke i dvoje maloljetne djece!

Autor: I.P.



Sudjeluj neposredno u projektima od javnog općeg interesa putem novčanih donacija za ostvarenje ciljeva i realizaciju RI ReStart Projekta,

Unaprijed zahvalna,

RI ReStart, Vl. Irena Pandur


Državno odvjetništvo: neovisno tijelo ili protu stranka?

Državno odvjetništvo je definirano kao samostalno i neovisno tijelo koje ima ovlasti postupati protiv počinitelja kaznenih djela, štititi imovinu Republike Hrvatske te poduzimati pravne radnje za zaštitu Ustava i zakona. Njegovo djelovanje temelji se na Ustavu, međunarodnim ugovorima i pravnoj stečevini Europske unije.

Read more »

Nadležnosti Državnog Odvjetništva Republike Hrvatske: Zaštita Pravnog Poretka i Javnog Interesa

Općinska državna odvjetništva postupaju pred općinskim sudovima i javnopravnim tijelima, dok županijska državna odvjetništva djeluju pred županijskim, trgovačkim i upravnim sudovima. Posebna državna odvjetništva postupaju pred sudovima određenim zakonom. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) poduzima pravne radnje radi zaštite Ustava i zakonitosti pred Ustavnim sudom, Vrhovnim sudom te drugim visokim sudovima, a može djelovati i pred stranim sudovima ako je to zakonom propisano

Read more »

Ustrojstvo, Nadležnost i Rad Državnog Odvjetništva

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske organizirano je za cijelo područje Hrvatske, a sastoji se od županijskih i općinskih državnih odvjetništava. Po potrebi se mogu ustanoviti i posebna državna odvjetništva za specifične vrste predmeta. Svako odvjetništvo djeluje unutar svoje nadležnosti, a općinska su podređena županijskim, koja su pak podređena Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Read more »

Snimanje razgovora s javnim tijelima - kazneno djelo ili ne?

Osim što ne odgovaraju na moje email poruke, kao ni službene podneske, od kad imaju primljeno na znanje da se razgovore snima, odbijaju razgovarati, a istovremeno mene u čitavom postupku navode upravo na to - razgovor koji se ne snima i bilježi vjerodostojno! Kao razlog odbijanja komunikacije navode da je isto kažnjivo djelo - no, to nije točno!

Read more »

Državna uprava

Ovaj Zakon uređuje sustav državne uprave, ovlaštenja za donošenje provedbenih propisa i privremenih interventnih mjera. Neki ključni dijelovi uključuju:

Read more »

Porezna uprava osim socijalnih prava ukinula je i sredstava potrebna za rad javnog medija Portala ReStart

Porezna uprava, protu zakonitim upisom dohotka od kapitala dana 17. Siječnja 2024. godine, upisala je i dugovanja za doprinose, odnosno prema HZMO i HZZO. S obzirom da su u istoj godini doprinosi plaćeni iz moje plaće, te da dohodak od kapitala nisam ostvarila, ovim upisom Porezna uprava čini dvostruko oporezivanje. Upisano dugovanje, osim svih socijalnih prava, uskratilo je i pravo da se prijavim i ostvarim bespovratna sredstva putem javnih natječaja za javne događaje u 2024. godini, odnosno projekt istog, o kojem Upravni odjeli Grada Rijeke imaju znanje od listopadu 2023. godine.

Read more »

Kako se obiteljska liječnica Adrijana Tomas obraća novo upisanim pacijentima

Nakon nesuglasica s dosadašnjom liječnicom, Nadom Klarić, koja je surađujući s HZSR, PU Rijeka prekršila Zakon o zaštiti osobnih podataka, uz nesavjesno liječenje i ostala postupanja, putem usluga e-hzzo zatražila sam promjenu Obiteljskog liječnika. Adrijana Tomas je najbliži liječnik prema adresi prebivališta, stoga sam odabrala istu, kao i za svoju kći kada se zatvorila ordinacija na Bulevardu. Prilikom prijave kćeri nije bilo nikakvih problema. S danom 01. srpnja 2024. unutar sustava e-građanin primila sam obavijest o promjeni liječnika te da je moj novi izabrani liječnik Adrijana Tomas. 

Read more »

Zabrinjavajući natpis na zgradi Indexa otkriva problem od kojeg javnost okreće glavu

Iako ne mora značiti da je korisnik Udruge napisao poruku javnosti, iz osobnog primjera znam što znači ova poruka i smatram da je istinita, a Povorka Ravnopravnosti upravo se radila o tome, jer je ovo daleko veći problem od onih s kojim se bori LGBBTQ+ zajednica danas, a odnosi se i na članove iste, no javnost, Portal Art Kvart i neformalna građanska inicijativa FTF odlučile su ne podržati događaj. Uredu bi bilo da događaj nisu podržali, no ne razumijem potrebu da se isti sabotira. Moje pitanje za FTF i Portal Art Kvart jest tko štiti djecu - žrtve obiteljskog nasilja i zbog čega LBGTQ+ zajednica smatra da ju prava djece, žena, osoba s invaliditetom  i siromašnih građana ne trebaju zanimati?

Read more »

Komentari građana, objave Portala Art Kvart i demantija LGBTQ+ dokazali da Grad Rijeka nije spreman na svoju prvu Povorku ponosa

Nakon objave o održavanju Povorke ponosa kao javnog događaja za borbu za ravnopravnost i ljuska prava, mnogi su se građani izjašnjavali sa stavom kako neće to gledati i da su samo falili "oni", te da neće njihova djeva "to" gledati, odnosno članovi LGBTQ+ zbog ideje da trebaju ponosno hodati u povorci su diskriminirani. U svemu pitam se da li autori komentara znaju što im djeca gledaju na Tik Tok-u i ostali društvenim mrežama i internetu općenito. Osobno nikad nisam na ulici srela člana LGBTQ+ koji je nametao svoje opredjeljenje, odnosno zaista nikome ne smetaju niti uzimaju slobode, dok si mnogi drugi građani to pravo uzimaju. 

Read more »

Nakon objave portala ArtKvart demantija neformalne inicijative Feministički tamburaški front otkazujem Povorku Ravnopravnosti

Nepoznati autor na Portalu ArtKvart dana 26.06.2024. objavio je demantij neformalne inicijative Feminističkog tamburaškog fronta u kojem se potiče govor mržnje i predstavlja Povorku Ravnopravnosti drugačijom od zamišljenog, te sam zbog navedenog odlučila javno prozvati Feministički tamburaški front da preuzme organizaciju prve riječke Povorke ponosa.  Događaj koji sam htjela organizirati pod nazivom Povorka Ravnopravnosti ističe ravnopravnost i  toleranciju, a prikazuje se da LGBTQ+ zajednica, na koju se u demantiju poziva, traži prava i tolerancije koje nije spremna dati i drugim marginaliziranim skupinama. S obzirom da cilj sigurno nije bio stvaranje dodatnih nesuglasica niti poticanje mržnje koja izvire iz demantija, ne mogu održati događaj pod idejom Povorke, stoga ću svoju ideju borbe za ravnopravnost i ljudska prava obilježiti događajem drugačije vrste, a o svemu javnost ću obavijestiti najkasnije do 10.07.2024. ukoliko bude isto moguće realizirati na planirani datum odnosno 29.07.2024. u 18:00 h.

Read more »

Add comment

Comments

There are no comments yet.