Državno odvjetništvo: neovisno tijelo ili protu stranka?
Državno odvjetništvo je definirano kao samostalno i neovisno tijelo koje ima ovlasti postupati protiv počinitelja kaznenih djela, štititi imovinu Republike Hrvatske te poduzimati pravne radnje za zaštitu Ustava i zakona. Njegovo djelovanje temelji se na Ustavu, međunarodnim ugovorima i pravnoj stečevini Europske unije.
Zakon osigurava ravnopravnost u svim pravnim odredbama. Državni odvjetnici i njihovi zamjenici uživaju zaštitu od odgovornosti za izražena pravna mišljenja, osim u slučajevima kada se radi o kažnjivim djelima. Ovime se dodatno naglašava njihova neovisnost i profesionalna autonomija.
Građani imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe državnim odvjetnicima te dobiti odgovor u roku od 30 dana. Zakon također zabranjuje svaki oblik utjecaja ili prisile na državne odvjetnike, uključujući zlouporabu javnih ovlasti i medijskih pritisaka, čime se dodatno štiti integritet i neovisnost rada ovih pravosudnih dužnosnika.
Zakon osigurava efikasno, neovisno i transparentno funkcioniranje državnog odvjetništva, što je ključno za pravnu sigurnost i zaštitu prava građana u Republici Hrvatskoj.
Organizacija i Funkcije Pravosudne Uprave u Republici Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj, pravosudna uprava igra ključnu ulogu u osiguravanju pravilnog funkcioniranja pravosudnog sustava. Organizirana pod nadležnošću ministarstva zaduženog za pravosudne poslove, pravosudna uprava obuhvaća niz zadataka i odgovornosti usmjerenih na podršku i unapređenje rada državnih odvjetništava.
Jedna od ključnih funkcija pravosudne uprave jest osiguravanje radnih uvjeta za državne odvjetnike. To uključuje osiguravanje financijskih, materijalnih i prostornih uvjeta potrebnih za obavljanje njihovih dužnosti. Također, pravosudna uprava ima ulogu u izradi prijedloga zakona i drugih propisa koji se odnose na ustrojstvo i djelokrug državnog odvjetništva.
Nadalje, pravosudna uprava sudjeluje u procjeni potreba za stručnim usavršavanjem državnih odvjetnika te osigurava provedbu programa stručnog usavršavanja. Osim toga, pravosudna uprava ima zadaću osigurati materijalnu, financijsku i tehničku potporu državnim odvjetništvima, uključujući upravljanje nekretninama, osiguranje imovine i objekata te informatizaciju.
Jedan od važnih aspekata rada pravosudne uprave je prikupljanje i analiza statističkih podataka o radu državnih odvjetništava, što omogućuje praćenje njihove učinkovitosti i identifikaciju područja za unapređenje. Također, pravosudna uprava provodi nadzor nad financijskim poslovanjem i primjenom propisa u državnim odvjetništvima te sudjeluje u izradi i provedbi Poslovnika državnog odvjetništva.
U sklopu nadzora nad radom državnih odvjetništava, pravosudna uprava može zahtijevati izvješća od njih te provoditi inspekcijske nadzore radi osiguranja pravilnog i zakonitog obavljanja poslova. Osim toga, pravosudna uprava podnosi izvješća Hrvatskom saboru o radu državnog odvjetništva, a državni odvjetnici redovito podnose mjesečna i godišnja izvješća o svom radu.
Sredstva za rad državnih odvjetništava osiguravaju se u državnom proračunu, ali ona također mogu imati i vlastite prihode. Investicije u kapitalne objekte za potrebe državnih odvjetništava mogu sudjelovati i lokalne i regionalne jedinice samouprave.
Ukupno gledano, pravosudna uprava igra ključnu ulogu u podršci radu državnih odvjetništava i osiguravanju pravilnog funkcioniranja pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj. Njezina uloga u osiguravanju uvjeta za rad, nadzoru nad radom i osiguravanju resursa od vitalnog je značaja za očuvanje vladavine prava i zaštitu prava građana.
Državni Odvjetnici: Ovlaštenja, Dužnosti i Suradnja
U cilju osiguranja zakonitosti i pravilnosti postupanja, Državno Odvjetništvo Republike Hrvatske objavljuje detalje o svojim ovlastima, dužnostima te načinima suradnje s ostalim državnim tijelima i pravnim osobama.
Pravna Pomoć
Državno odvjetništvo ima pravo zatražiti potrebnu dokumentaciju od drugih državnih tijela i pravnih osoba te tražiti relevantne informacije u vezi s predmetima koji su u njihovoj nadležnosti.
Suradnja s Drugim Tijelima
Obvezna suradnja s državnim tijelima i pravnim osobama ključna je za ispravno izvršavanje ovlasti državnog odvjetništva. Sudovi i druga državna tijela dužni su omogućiti pristup dokumentima te obavijestiti državno odvjetništvo o relevantnim postupcima.
Korištenje Stručne Pomoći
U cilju efikasnog vođenja postupaka, državno odvjetništvo može angažirati stručnjake izvan pravne struke.
Upute i Nalozi
Glavni državni odvjetnik ovlašten je donositi opće upute radi jedinstvene primjene zakona te upute o sporazumijevanju s okrivljenicima o kaznama i drugim mjerama.
Obvezna Uputa
Državni odvjetnik može dati obvezne upute svojim suradnicima u pojedinačnom predmetu.
Preuzimanje i Povjeravanje Postupanja
Državni odvjetnik ima pravo preuzeti ili povjeriti postupanje u pojedinačnom predmetu svojim zamjenicima ili nižim državnim odvjetnicima.
Nadzor nad Radom
Državno odvjetništvo nadzire rad nižih državnih odvjetništava te poduzima mjere radi osiguranja zakonitosti i pravilnosti postupanja.
Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika: Upravljanje i Odgovornost
Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika ključni su čimbenici u pravosudnom sustavu Republike Hrvatske. Njihove dužnosti, obveze i odgovornosti detaljno su regulirane Zakonom o Državnoodvjetničkom vijeću i Državnom odvjetništvu. Ovaj zakon stupio je na snagu s ciljem osiguranja učinkovitog i neovisnog pravosudnog sistema, a posebice što se tiče upravljanja državnoodvjetničkim institucijama te odgovornosti državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.
Jedno od ključnih pitanja koje regulira ovaj zakon je određivanje broja zamjenika državnih odvjetnika. Prema članku 88., broj zamjenika državnog odvjetnika u pojedinom državnom odvjetništvu određuje ministar nadležan za poslove pravosuđa, na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske sukladno Okvirnim mjerilima za rad zamjenika državnih odvjetnika. Ova odredba osigurava fleksibilnost u prilagodbi broja zamjenika potrebama svakog pojedinog državnog odvjetništva.
Okvirna mjerila za rad zamjenika državnih odvjetnika, kako je definirano u članku 89., propisuje ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje Glavnog državnog odvjetnika. Ova mjerila služe kao smjernice za rad zamjenika, a njezina objava na mrežnim stranicama relevantnih institucija osigurava transparentnost i dostupnost informacija.
Važan aspekt organizacije rada državnih odvjetnika je i godišnji raspored poslova, koji se donosi na kraju kalendarske godine za sljedeću godinu prema članku 90. Prije donošenja ovog rasporeda, državni odvjetnik pribavlja mišljenje kolegija državnog odvjetništva, što osigurava uključenost i suradnju unutar same institucije.
Odgovornost i ponašanje državnih odvjetnika i njihovih zamjenika detaljno su regulirani člancima 94. do 101. Zakona. Ti članci propisuju načela kojih se moraju pridržavati, kao što su načelo zakonitosti, stručnosti i nepristranosti te zabrana bavljenja političkom djelatnošću ili primanja darova.
Važno je napomenuti i odredbe koje se odnose na ocjenu obnašanja dužnosti, kako je navedeno u člancima 109. i 110. Državni odvjetnici i zamjenici ocjenjuju se svake tri godine prema određenim mjerilima, što osigurava stalno unaprjeđenje njihovog rada i profesionalnog razvoja.
Zakon također regulira situacije poput privremenog upućivanja na rad u drugo državno odvjetništvo ili prelaska na druge dužnosti izvan državnog odvjetništva, kao i odgovornost za štetu počinjenu u obnašanju dužnosti.
Ukupno, ovaj zakon osigurava jasne smjernice za rad državnih odvjetnika i njihovih zamjenika te promiče integritet, profesionalnost i neovisnost državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj.
Očuvanje Integriteta: Etički Kodeks Državnih Odvjetnika
Državnoodvjetnički Službenici i Namještenici
Pravosudni sistem Republike Hrvatske je složen i zahtjevan mehanizam koji zahtijeva angažman stručnih i predanih pojedinaca kako bi osigurao pravednost i integritet. U tom kontekstu, uloga državnoodvjetničkih službenika i namještenika ima ključni značaj u održavanju funkcioniranja pravosudnog sistema. Ovdje ćemo istražiti njihovu ulogu, standardizaciju zasnivanja radnog odnosa te njihove odgovornosti.
Članak 122. Zakona o Državnoodvjetničkim Službenicima i Namještenicima detaljno propisuje postupak zasnivanja i prestanka radnog odnosa za ove ključne aktere pravosudnog sistema. Ključno je napomenuti da se broj ovih službenika i namještenika utvrđuje sukladno potrebama, uzimajući u obzir mjerila za određivanje broja u državnom odvjetništvu, te je njihov rad uređen propisima koji se primjenjuju na državne službenike i namještenike.
Posebna pažnja posvećena je sigurnosnim aspektima. Naime, prijem novih službenika i namještenika zahtijeva provedbu temeljne sigurnosne provjere. Ovakav pristup osigurava da osobe zaposlene u pravosudnom sistemu ispunjavaju potrebne sigurnosne standarde.
Uz to, Zakon propisuje i ulogu ravnatelja državnoodvjetničke uprave, posebno u vezi s upravljanjem ljudskim potencijalima, organizacijom rada, financijskim poslovanjem te koordinacijom i provedbom projekata. Ravnatelj ima ključnu ulogu u osiguravanju efikasnog i transparentnog rada unutar državnoodvjetničke uprave.
Dalje, Zakon definira poziciju državnoodvjetničkih savjetnika i njihovu ulogu u pružanju stručne pomoći državnim odvjetnicima u različitim stvarima. Njihova kvalifikacija i ovlasti detaljno su propisane, osiguravajući da osobe na ovim pozicijama posjeduju odgovarajuće stručne kompetencije.
Značajno je naglasiti i ulogu stručnih suradnika u državnom odvjetništvu, koji pomažu u radu državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika u stvarima koje zahtijevaju posebna stručna znanja. Njihova uloga, kao i ovlasti, definirane su u skladu s potrebama pravosudnog sistema.
Konačno, Zakon predviđa i program vježbeničke prakse za buduće državnoodvjetničke službenike, osiguravajući da mladi stručnjaci dobiju odgovarajuću obuku i iskustvo prije nego što preuzmu punu odgovornost u pravosudnom sistemu.
Ukupno gledano, Zakon o Državnoodvjetničkim Službenicima i Namještenicima postavlja jasne standarde i procedure za zasnivanje i vođenje radnih odnosa unutar pravosudnog sistema Republike Hrvatske. Ovaj zakon osigurava da osobe zaposlene u pravosudnom sistemu posjeduju potrebne kvalifikacije i kompetencije te da obavljaju svoje dužnosti u skladu s najvišim profesionalnim standardima.
Realnost u provedbi Zakona o državnom odvjetništvu
Više od 120 dana nismo primili zaštiti od postupanja javnih upravnih tijela, odnosno čini se da Državno odvjetništvo po mojim predmetima NE POSTUPA, osim kad podnesem u prilogu pdf Tužba prema Republici Hrvatskoj, tada odgovaraju u roku od 2 dana. U bitnom nisu riješili jasno dokazan predmet, kao ni druga tijela već se u svim postupcima krše odredbe zakona, o istom se predstavlja da nema štete i ne moguće je ostvariti pravni lijek u Zaštiti od postupanja službenih i javnih osoba zaposlenim pri upravnim tijelima, iako o istom postoje jasne Zakonske odredbe, kaznena djela nastavljaju se i dokazno potvrđuju, no ODO i/ili DORH ili Županijsko odvjetništvo nije dostavilo odgovor više od 30 dana, niti nas je zaštitilo od istog, te nikome u postupanju ne smeta što se radi o beskućništvu majke i dvoje maloljetne djece!
Autor: I.P.
Sudjeluj neposredno u projektima od javnog općeg interesa putem novčanih donacija za ostvarenje ciljeva i realizaciju RI ReStart Projekta,
Unaprijed zahvalna,
RI ReStart, Vl. Irena Pandur
Naknada Štete u Upravnim Sporovima i Kršenje Zakona o Općem Upravnom Postupku
U Hrvatskoj, naknada štete u upravnom sporu regulirana je Zakonom o upravnim sporovima. Građani mogu tražiti naknadu štete koja im je nanesena nezakonitim aktom tijela javne vlasti ili radnjom službene osobe u vezi s obavljanjem javnih ovlasti.
Državno odvjetništvo: neovisno tijelo ili protu stranka?
Državno odvjetništvo je definirano kao samostalno i neovisno tijelo koje ima ovlasti postupati protiv počinitelja kaznenih djela, štititi imovinu Republike Hrvatske te poduzimati pravne radnje za zaštitu Ustava i zakona. Njegovo djelovanje temelji se na Ustavu, međunarodnim ugovorima i pravnoj stečevini Europske unije.
Poslovi Državnoodvjetničke Uprave: Osiguranje Pravilnog Rada i Poslovanja
Godišnju listu istražitelja, koji provode dokazne radnje u prethodnom postupku, određuju županijski državni odvjetnici i odvjetnici posebnih državnih odvjetništava. Ova lista uključuje osobe s odgovarajućim iskustvom i sposobnostima za istraživanje kaznenih djela, a sastavlja se uz suradnju s policijom i drugim državnim tijelima.
Nadležnosti Državnog Odvjetništva Republike Hrvatske: Zaštita Pravnog Poretka i Javnog Interesa
Općinska državna odvjetništva postupaju pred općinskim sudovima i javnopravnim tijelima, dok županijska državna odvjetništva djeluju pred županijskim, trgovačkim i upravnim sudovima. Posebna državna odvjetništva postupaju pred sudovima određenim zakonom. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) poduzima pravne radnje radi zaštite Ustava i zakonitosti pred Ustavnim sudom, Vrhovnim sudom te drugim visokim sudovima, a može djelovati i pred stranim sudovima ako je to zakonom propisano
Ustrojstvo, Nadležnost i Rad Državnog Odvjetništva
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske organizirano je za cijelo područje Hrvatske, a sastoji se od županijskih i općinskih državnih odvjetništava. Po potrebi se mogu ustanoviti i posebna državna odvjetništva za specifične vrste predmeta. Svako odvjetništvo djeluje unutar svoje nadležnosti, a općinska su podređena županijskim, koja su pak podređena Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Zaposleni u upravnim tijelima imaju zaštitu od kaznenog zakona, iako nemaju imunitet propisan odredbama zakona
Državni službenici upravnih javnih tijela u RH nemaju zakonom propisane imunitete, odnosno, čak ni sudbene vlasti nemaju apsolutne imuitete kad su u pitanju prekršaji i djela iz odredbi Kaznenog zakona, no sustav im daje apsolutne imunitete, čak i kad su kaznena djela jasno dokazana!
Nakon 15 Upravnih sporova od 25.03.2024. slijede nove zakonske odredbe, slučajnost ili službena manipulacija?
Promjena zakona donesena 25.03.2024. - SLUČAJNOST ILI NE?
Snimanje razgovora s javnim tijelima - kazneno djelo ili ne?
Osim što ne odgovaraju na moje email poruke, kao ni službene podneske, od kad imaju primljeno na znanje da se razgovore snima, odbijaju razgovarati, a istovremeno mene u čitavom postupku navode upravo na to - razgovor koji se ne snima i bilježi vjerodostojno! Kao razlog odbijanja komunikacije navode da je isto kažnjivo djelo - no, to nije točno!
Državna uprava
Ovaj Zakon uređuje sustav državne uprave, ovlaštenja za donošenje provedbenih propisa i privremenih interventnih mjera. Neki ključni dijelovi uključuju:
Poslovi koje radimo umjesto javnih upravnih tijela od 2017 godine
I. OSNOVNI POJMOVI
Propisi po kojima u obavljanju djelatnosti postupa Hrvatski zavod za socijalni rad
Pravilnici:
Predmet Us I-707/2024, US RI
Autor: I.P.
Predmet Us I-687/2024, US RI
Autor: I.P.
Predmet Us I-416/2024, US RI
Autor: I.P.
Predmet Us I-415/2024, US RI
Predmet Us I-329/2024, US RI
Datum osnivanja: 26.02.2024.
Predmet Us I-309/2024, US RI
Pisarnica: Sudska pisarnica
Predmet US I-263/2024, US RI
Pisarnica: Sudska pisarnica
Predmet Us I-262/2024, US RI
Pisarnica: Sudska pisarnica
Predmet US I-261/2024, US RI
Pisarnica: Sudska pisarnica
Predmet US I-182/2024, US RI
Pisarnica: Sudska pisarnica
Predmet US I-181/2024, US RI
Irena Pandur
Add comment
Comments