Portal ReStart

Gdje baciti smeće ako nemate ključ? To se ovih dana pitaju Riječani na društvenim mrežama, a odgovor Grada i KD Čistoća za sada ne postoji. U dijelovima grada u kojima je uveden novi sustav spremnici uz zgrade su zaključani, a kuće imaju vlastite kante. U drugima, primjerice u centru grada, otpad se i dalje baca u otvorene kontejnere po starom sustavu. Javnih koševa za prolaznike u Rijeci pritom nedostaje već godinama.

Građani plaćaju više nego ikad, sustav u koji je uloženo milijune ne funkcionira kako je obećano, a Grad sada predlaže maksimalne kazne i nagrade za građane koji prijavljuju druge građane. Portal ReStart donosi pregled što se promijenilo, koliko je to stajalo i zašto sustav sve više građana pretvara u prekršitelje.

Tri skupine građana, tri problema

Grad danas ima dva sustava istodobno: dio građana plaća svako otvaranje zaključanog spremnika, a dio i dalje odlaže otpad u otvorene kontejnere. Novi sustav ne pogađa sve jednako, ali tamo gdje je uveden gotovo nikome ne olakšava pravilno odlaganje otpada.

Prolaznici, turisti, posjetitelji i strani radnici. U kvartovima s novim sustavom za njih više ne postoji nijedan dostupan spremnik. Zajednički su zaključani, individualni pripadaju kućanstvima. Jedina legalna opcija je javni koš, a njih nema dovoljno. Ni gosti u apartmanima u neboderima ne znaju kamo s otpadom ako im iznajmljivač nije dao ključ.

Stanari zgrada s ključem. Plaćaju svako otvaranje spremnika. Građani upozoravaju da je otvor za ubacivanje vrlo malen, pa otpad moraju odlagati u manjim vrećicama i češće, što znači više naplativih otvaranja. Krupniji otpad kroz otvor ne stane. Vlasnik psa za svaku malu vrećicu izmeta mora otključati spremnik i to platiti. Ključ, prema pritužbama, često ne radi, a usluga se plaća i kad je spremnik nedostupan.

Ni veliki zaključani spremnici nisu rješenje kad im se ne može prići. Direktor Čistoće je u samo dva-tri sata na terenu pet puta zvao komunalne redare zbog automobila parkiranih uz spremnike. Kad kamion ne može prići, spremnik ostaje pun, a otpad završava pokraj njega.

Vlasnici kuća. Imaju vlastitu kantu, ali plaćaju svako pražnjenje, bez obzira je li kanta puna ili poluprazna. Kantu moraju pripremiti u točno određenom terminu odvoza. Napuni li se prije termina, za višak nema legalnog mjesta. Kanta ostaje puna, a Čistoća odgovornost prebacuje na korisnika.

Najsiromašniji. Zaključani spremnici zatvorili su i jedan manje vidljiv izvor preživljavanja. Ljudi koji skupljaju plastične boce za povratnu naknadu ili u otpadu traže nešto upotrebljivo više nemaju pristup. To bi bilo prihvatljivo kad bi Grad tim ljudima osiguravao primjerenu socijalnu pomoć, što često nije slučaj. Prema podacima koje prenosi Zadarski list, gotovo svaki peti Hrvat živi u riziku od siromaštva, a stariji su posebno ugroženi.

Ista radnja, odlaganje jedne vrećice, tako za jednog građanina ne košta ništa dodatno, za drugog je naplativa, a za trećeg nemoguća bez prekršaja.

Koliko je reforma koštala i što je od nje ostalo

Individualizirano prikupljanje otpada uvodi se godinama, kroz dvije gradske vlasti, uz kredite, EU novac i rastuće gubitke, a ni danas nije uvedeno u cijelom gradu.

• Kredit za opremu: za nabavu opreme za individualizaciju Čistoći je odobren dugoročni kredit od 8,6 milijuna kuna, uz najavu spremnika na više od 800 lokacija u gradu (Novi list).
• EU projekt: ranije je za odvojeno prikupljanje kupljeno 19.322 spremnika, ukupne vrijednosti 8,3 milijuna kuna (Grad Rijeka).
• Bačeni spremnici: novi direktor Čistoće javno je upitan što će biti sa skupim neiskorištenim kamionom i tisućama spremnika koji su kupljeni i bačeni (Novi list).
• Vandalizam: šteta na spremnicima „pod ključem“ u samo četiri mjeseca iznosila je 70.000 eura (Novi list).
• Gubici: Čistoća je prema nerevidiranim rezultatima prošlu godinu završila s gubitkom od oko 5,8 milijuna eura (Novi list).
• Otpad na ulicama: u samo dvadeset dana uklonjeno je 242 tone nepropisno odbačenog otpada, a trošak za ovu godinu procjenjuje se na najmanje 1,3 milijuna eura, koje plaćaju svi građani (Novi list).

Posebna ironija: Grad i Čistoća pozivaju na smanjenje plastike, a sustav je izgrađen na tisućama plastičnih spremnika. Nekadašnje limene kante trajale su desetljećima, a oštećene plastične zamjenjuju se novim plastičnim.

Društvenim mrežama kruže i fotografije tisuća odloženih plastičnih spremnika na otvorenom, uključujući sive spremnike istog tipa kakvi stoje u riječkim kvartovima.

Kozala 2023.: kad je problem bio tuđi

Gradonačelnica Iva Rinčić je 23. kolovoza 2023., prije nego što je preuzela Grad, na Facebooku objavila fotografije prepunih kanti i hrpe otpada na Kozali. Napisala je da je činjenica da su kante prekrcane i da sustav „od vrata do vrata“ još nije zaživio u većini kvartova.

Tri godine kasnije, kao gradonačelnica, upravlja istim sustavom, koji ni danas nije uveden u cijelom gradu. Građani na istim društvenim mrežama objavljuju fotografije gomila vreća oko zaključanih spremnika i traže povratak na staro ili hitnu promjenu. Razlika je u tome što sada uz prepune kante dolaze i veći računi, maksimalne kazne i nagrade za prijave.

Poskupljenje: službenih 70 posto, stvarno i više

Od 1. siječnja 2026. minimalna cijena odvoza otpada za kućanstvo u Rijeci iznosi 14 eura mjesečno s PDV-om. Do tada je iznosila 8,24 eura, odnosno oko 62 kune, i nije se mijenjala od 2022.

	2022.	2026.
Obvezna minimalna javna usluga, kućanstvo (s PDV-om)	54,91 kn + PDV ≈ 62 kn (8,24 €)	14 € (≈ 105 kn)
Jedno pražnjenje spremnika od 30 l (bez PDV-a)	0,36 €	0,59 €

Izvori: Novi list, 2022., Novi list, 2025., Index.hr

Usporedba fiksne cijene ipak ne pokazuje stvarnu promjenu. Prije se kod zajedničkih spremnika nije bilježilo tko koliko baca, pa je trošak bio podijeljen i predvidljiv. U kvartovima s novim sustavom račun danas ovisi o broju otvaranja.

Grad je kao primjer naveo da bi se prosječni račun obitelji s tri člana u zoni zajedničkih spremnika povećao s 15,36 na 25,26 eura bez PDV-a. To je prosjek. Obitelj koja zbog malog otvora, djece ili psa otvara spremnik češće plaća više od toga.

Glomazni otpad: pravo na papiru, baje samo u najavi

Nekada su građani preko mjesnog odbora mogli besplatno dobiti veliki kontejner, takozvanu baju, za krupni otpad. Danas formalno imaju pravo na besplatni odvoz glomaznog otpada jednom godišnje, ali su Novom listu prijavili da je kontejner gotovo nemoguće dobiti. Grad je potvrdio da su rokovi produljeni zbog gubitaka Čistoće.

Tko ne može čekati, kontejner naručuje privatno i plaća ga sam. Gradonačelnica je u međuvremenu najavila pilot-projekt povratka baja, ali za početak u samo dva mjesna odbora. Time je Grad praktički priznao da je ukidanje baja bilo pogrešno.

Ukidanje besplatnih baja otvorilo je prostor i za drugu pojavu. Čistoća navodi da su najveći dio otpada na divljem odlagalištu na Pehlinu dovezli oni koji se oglašavaju kao pružatelji usluga čišćenja podruma, tavana i odvoza šute. Građanin bez dostupne baje plati takvu uslugu u dobroj vjeri, a otpad završi u prirodi. Takve organizirane odbacivače ne rješavaju zaključane kante, nego učinkovit nadzor.

Odgovor Grada: kazne, kamere i nagrade za prijave

Umjesto da popravi sustav, Grad pojačava kontrolu nad građanima. Prijedlogom izmjena Odluke o komunalnom redu kazne su udvostručene na maksimalne iznose iz Prekršajnog zakona. Prijedlogom Odluke o sprječavanju odbacivanja otpada uvodi se mogućnost nagrada za osobe koje prijave nezakonito odbacivanje, u prirodi ili pored spremnika, uz videonadzor i više komunalnih redara.

Prijava prekršaja nadležnom tijelu sama po sebi nije sporna. Sporno je što novac potiskuje građansku savjest:

• Financijski interes prijavitelja: ako je nagrada vezana uz kaznu, prijavitelj ima interes za ishod postupka, što otvara pitanje vjerodostojnosti njegova iskaza kao dokaza.
• Osobni podaci: sustavno snimanje ljudi radi zarade nadilazi jednokratnu prijavu i otvara pitanja iz Opće uredbe o zaštiti podataka, posebno ako se snimke dijele ili objavljuju.
• Lažne i osvetničke prijave: prijedlog ne objašnjava kako će se zaštititi prijavljeni i tko odgovara za neosnovane prijave.
• Uloga redara: nadzor komunalnog reda zakonom je povjeren komunalnim redarima. Ako se teret prebacuje na građane, opravdano je pitati što će raditi novozaposleni redari.

Kazne i nagrade pogodit će i stanara koji nije mogao otvoriti spremnik, prolaznika bez koša i vlasnika kuće kojem je kanta puna prije termina.

Zavadi pa vladaj

Nagrada za prijavu susjeda nije samo tehnička mjera. Ona građane dijeli na one koji prijavljuju i one koji su prijavljeni, u trenutku kada su svi zajedno žrtve istog nefunkcionalnog sustava.

Umjesto da pita zašto nema koševa, zašto ključ ne radi i zašto nema baja, građanin dobiva poticaj da gleda u susjeda. Nezadovoljstvo koje bi trebalo biti usmjereno prema onima koji upravljaju sustavom tako se preusmjerava među same građane. Iskustvo s prijavama nepravilnosti pokazuje da takve prijave lako postanu sredstvo osobnih obračuna.

Poziv građanima: recite NE u e-savjetovanju

Pozivamo građane Rijeke da u javnom savjetovanju na stranicama Grada Rijeke iskažu protivljenje nagradama za prijavljivanje sugrađana i podizanju kazni na zakonski maksimum. Tražimo da se Grad umjesto kažnjavanja usmjeri na funkcionalan sustav odvoza otpada: dovoljno javnih koševa i koševa za pseći izmet, ispravne brave i primjeren otvor, dostupne baje u svim mjesnim odborima i redovit odvoz.

E-savjetovanje: Prijedlog zaključka o nagrađivanju građana za obavijesti o protuzakonito odbačenom otpadu

Komentar se ostavlja putem obrasca ili u polju za komentare na dnu stranice savjetovanja. Savjetovanje je jedino mjesto gdje se primjedbe građana moraju službeno evidentirati i na njih se mora odgovoriti u izvješću.

Pitanja na koja Grad i Čistoća duguju odgovor

Portal ReStart uputit će Gradu Rijeci i KD Čistoća sljedeća pitanja i objaviti odgovore:

1. Kako je predviđeno odlaganje otpada za osobe koje nisu korisnici usluge na nekoj lokaciji: turiste, posjetitelje, prolaznike?
2. Koliko je javnih koševa i koševa za pseći izmet postavljeno, posebno uz zone sa zaključanim spremnicima?
3. Koliko je prijava kvarova brava zaprimljeno i koliko u prosjeku traje popravak?
4. Koje su dimenzije otvora spremnika i prema kojem su kriteriju određene?
5. Koliko otvaranja mjesečno pretpostavlja Gradov izračun poskupljenja i koliki je stvarni prosjek?
6. Koliko je spremnika kupljeno, koliko ih je u upotrebi, a koliko otpisano ili bačeno?
7. U kojim dijelovima grada novi sustav još nije uveden i kada će biti, te hoće li građani u tim dijelovima do tada plaćati isto kao oni sa zaključanim spremnicima?
8. Kada kreće pilot-projekt povratka baja, u kojim mjesnim odborima i kada bi se proširio na cijeli grad?
9. Kako će se kod nagrada za prijave štititi osobni podaci i zaštititi građani od lažnih prijava?

Izvori

• Novi list – Od 1. siječnja 2026. odvoz smeća skuplji za 70 posto
• Novi list – Rijeka ima ozbiljnih problema sa smećem
• Novi list – Novi direktor Čistoće: gubitak 5,8 milijuna eura
• Novi list – Prvi veći individualni spremnici za zgrade
• Novi list – Kazne udvostručene, nagrada za prijavitelje
• Novi list – Rinčić uvodi videonadzor i nagrađivanje
• Novi list – Gotovo nemoguće dobiti kontejner za glomazni otpad
• Novi list – Divlje odlagalište na Pehlinu
• Grad Rijeka – Nabava spremnika za odvojeno prikupljanje

Autor: I.P.