U jednoj riječkoj Facebook grupi ovih je dana objavljena fotografija automobila stranih registarskih oznaka parkiranog na kolniku uz obilježeni pješački prijelaz kod Šetališta I. G. Kovačića 34. Prema navodima autora objave, automobil ondje stoji više od dva tjedna. Prijelaz je zbog toga nepregledan, a najugroženiji su oni koji se najteže vide i najsporije prelaze: djeca i osobe u invalidskim kolicima.
Autor objave obratio se Odsjeku za prometno redarstvo Grada Rijeke i prometnoj policiji. Iz Grada je 19. listopada stigao odgovor: vozilo je sankcionirano jer je parkirano na udaljenosti manjoj od 5 metara od obilježenog pješačkog prijelaza, ali naredba za premještanje nije izdana jer to samo po sebi nije zakonska osnova za premještanje vozila. Prometna policija, prema istoj objavi, u dva tjedna nije uspjela doći do vlasnika.
Zabranjeno, ali ne i dovoljno opasno za pauka
Odgovor Grada pravno je točan, a upravo je to problem.
Zakon o sigurnosti prometa na cestama u članku 82. zabranjuje zaustavljanje i parkiranje na obilježenom pješačkom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 metara od njega. Kazna iznosi 30 eura.
Premještanje vozila uređuje članak 84., koji taksativno nabraja mjesta s kojih se vozilo smije ukloniti. Na popisu je sam pješački prijelaz, ali zona od 5 metara ispred i iza njega nije.
Za raskrižje je zakonodavac postupio drukčije: vozilo parkirano bliže od 5 metara od ruba poprečnog kolnika smije se premjestiti ako smanjuje preglednost prometa. Preglednost za vozila na raskrižju zakon dakle štiti paukom, a preglednost za pješake na zebri ne štiti.
Članak 84. mijenjan je više puta. Dodavani su vatrogasni prilazi, hidranti, a 2022. i punionice za električna vozila. Zona oko pješačkog prijelaza nije dodana nijednom, pa ni u posljednjim izmjenama zakona iz prosinca 2024.
Ni komunalno redarstvo nije nadležno
Drugi mogući put također je zatvoren. Riječka Odluka o komunalnom redu i sam zakon bave se vozilima ostavljenima u nevoznom stanju, bez registarskih oznaka ili neregistriranima. Ovaj automobil ima važeće tablice, pa formalno nije napušten, bez obzira na to koliko dugo stoji na istom mjestu.
A policija?
Pravilnik o premještanju nepropisno parkiranih vozila predviđa i premještanje po nalogu policije iz razloga sigurnosti, pri čemu se vlasniku ne naplaćuje trošak. Nepregledan pješački prijelaz kojim prolaze djeca teško je zamisliti kao nešto drugo osim sigurnosnog razloga. Prema dostupnim informacijama, ta ovlast u dva tjedna nije iskorištena.
Napomena: EU direktiva i strane tablice
Kada je vozilo registrirano u drugoj državi, pitanje je i hoće li kazna uopće stići do vlasnika. Postojeća europska pravila o prekograničnoj razmjeni podataka o prometnim prekršajima dosad nisu obuhvaćala parkiranje. Izmjenama iz prosinca 2024. (Direktiva (EU) 2024/3237) na popis je dodano i opasno parkiranje, ali što se smatra opasnim, određuje svaka država svojim zakonom. Države članice direktivu moraju prenijeti u svoje zakonodavstvo do sredine 2027., a hrvatski zakon zasad se poziva samo na direktivu iz 2015. Čak i nakon prijenosa, prisilna prekogranična naplata predviđena je za kazne veće od 70 eura, što je više nego dvostruko od kazne za parkiranje uz pješački prijelaz.
Najjeftiniji parking u gradu
Zbroj je jednostavan. Pauk ne smije reagirati, komunalno redarstvo nije nadležno, policija ne koristi ovlast koju ima, a kazna od 30 eura, ako se uopće naplati od vlasnika iz inozemstva, ne mijenja ništa.
Autor objave to je sažeo jednom rečenicom: najjeftiniji parking u Rijeci na duži period je ostaviti automobil uz pješački prijelaz.
Autor: I.P.
Odgovori