Grad Rijeka plaća agenciju za stanove koja ne gradi

Grad Rijeka svake godine iz proračuna izdvaja oko 220.000 eura za Agenciju za društveno poticanu stanogradnju (APOS), koja od 2023. nije izgradila nijedan stan. Istodobno 246 obitelji čeka gradski stan, a gradski upravni odjel već upravlja s 1.299 stanova.

Rijeka je jedan od samo četiri grada u Hrvatskoj koji uz vlastitu upravu plaćaju i zasebnu ustanovu za POS. Ostali gradovi, uključujući Zagreb i Split, stanove grade preko državne agencije APN. Prvi novi stanovi u Rijeci, njih 27 do 30 na Zametu, prema odgovoru Grada mogli bi se početi graditi tek u drugoj polovici 2027. I to isključivo za priuštivi najam, a ne za obitelji s Liste prioriteta.

Četiri zaposlenika, oko 190.000 eura za plaće

APOS je javna ustanova koju je Grad osnovao 2006. Danas ima ravnatelja i troje savjetnika, svi s visokom stručnom spremom. Grad im plaće financira u cijelosti, a financijskim planom za 2026. predviđeno je i peto radno mjesto, savjetnik za investicije, koje nije popunjeno.

Prema polugodišnjem izvještaju Agencije, u prvih šest mjeseci 2026. rashodi za zaposlene iznosili su 93.696 eura. Na godišnjoj razini to je oko 190.000 eura. Prosječna bruto plaća iznosi oko 3.100 eura, što je otprilike 2.050 do 2.150 eura neto. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u istom razdoblju bila je 1.542 eura.

Stavka (financijski plan 2026.)	Iznos
Prihodi iz gradskog proračuna	360.000 €
Rashodi za zaposlene	218.800 €
Ukupni rashodi poslovanja	493.050 €
Gradski novac isplaćen I.–VI. 2026.	113.478 €

U materijalnim troškovima nalaze se i naknade za prijevoz, rad na terenu i odvojeni život, planirane na 5.220 eura. Istu stavku kritizira dubrovačka vijećnica Anita Bonačić Obradović kad govori o tamošnjoj agenciji.

Za pripremu novih lokacija u tablici plana stoji 100.000 eura, a u obrazloženju istog izvještaja 10.000 eura. U prvom polugodištu za to nije potrošen nijedan euro.

Agencija ima i vlastitu web stranicu, sjedište na Titovom trgu 3 i ured na drugom katu zgrade u Ulici Milana Smokvine Tvrdog 2. Najamninu za ured prema izvještaju ne plaća, što upućuje na to da se nalazi u gradskom prostoru, ali plaća njegove režije: u prvom polugodištu 2026. energija je stajala 1.167 eura, komunalne usluge 604 eura, a čišćenje 540 eura. Uz to Agencija plaća i najam vozila, za koji je u istom razdoblju izdvojeno 2.179 eura, a za cijelu godinu planirano 6.000 eura. Web hosting dio je računalnih usluga planiranih na 25.300 eura godišnje.

Samo četiri grada imaju takvu agenciju

Vlastitu ustanovu za društveno poticanu stanogradnju u Hrvatskoj imaju samo Rijeka, Dubrovnik, Varaždin (Javna ustanova Gradski stanovi) i Koprivnica. Svi ostali gradovi POS stanove grade u suradnji s državnom Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), bez vlastite agencije i njezinih plaća.

Zakon o društveno poticanoj stanogradnji gradovima osnivanje agencije omogućuje, ali ih na to ne obvezuje. Na to je nedavno upozorila i dubrovačka vijećnica, računajući da su građani Dubrovnika za svoju agenciju u osam godina platili oko 400.000 eura, a dobili nula novih stanova. Dubrovačka agencija u vlastitom planu rada za 2026. navodi da se Zakon o POS-u pokazao neprovedivim u današnjim uvjetima.

Riječki APOS je od osnutka izgradio 379 stanova. Posljednji su na Martinkovcu, predani kupcima 2023. Od tada nije izgrađen nijedan.

Odjel već radi isti posao

Uz APOS, stambenim poslovima bavi se i gradski upravni odjel, nakon reorganizacije nazvan Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i imovinu Grada. On ima zaseban odsjek za upravljanje stambenim objektima i odsjek za gradnju i održavanje objekata javne, poslovne i stambene namjene.

Odjel danas upravlja s 1.299 gradskih stanova u korištenju, a Grad je preko njega proveo i javni poziv te dodijelio šest stanova za priuštivo stanovanje. Dakle, odjel sam dodjeljuje stanove u najam, uređuje ih i održava. Uz njega postoji zasebna ustanova s vlastitim ravnateljem i upravnim vijećem koja trenutno ništa ne gradi.

Veći dio posla APOS-a danas je naplata rata od kupaca starih POS stanova i njihovo vraćanje državi i Gradu, odnosno administracija koju bi mogao obavljati i odjel. Grad za usporedbu ima 452 službenika i namještenika u upravnim tijelima.

Trošak Agencije od 2023., kada je predan Martinkovac, do kraja 2026. iznosi oko 800.000 eura gradskog novca. Po prosječnoj cijeni novog stana od 3.012 eura po četvornom metru, tim bi se novcem moglo kupiti pet do šest stanova od 50 kvadrata.

Priuštivi najam umjesto hitnih rješenja

Na Listi prioriteta za davanje stanova u najam nalazi se 246 osoba odnosno obitelji. Prema odgovoru Grada Portalu ReStart, u gotovo tri godine stambeno ih je zbrinuto 37: 19 u 2024., 11 u 2025. i 7 do 9. listopada 2026.

Gradski stambeni fond pritom se smanjuje. Grad je krajem 2022. upravljao s 1.566 stanova, od kojih je 1.438 bilo u najmu. Danas navodi 1.299 stanova u korištenju i šest slobodnih, za koje su postupci dodjele u tijeku. To je oko 140 stanova manje u korištenju i oko 260 manje u ukupnom fondu, a koliko je od toga prodano, vraćeno ili propalo, Grad nije naveo.

Portalu ReStart ranije je odgovoreno da slobodnih stanova nema, a sada ih je šest. Kako je pisao Novi list, Grad je 5. studenoga zatvorio derutni nužni smještaj u Mihačevoj dragi, a četveročlanu obitelj preselio u prostor u Ulici Antuna Mihića. Obitelj kaže da je riječ o samackoj sobi bez vlastitog sanitarnog čvora, u objektu gdje nekoliko desetaka ljudi dijeli četiri sanitarna čvora. Ista je obitelj prije više od dvije godine, nakon petnaest godina, deložirana iz gradskog stana zbog dugova za režije, a živi od zajamčene minimalne naknade od nešto više od 600 eura mjesečno.

Grad je, dakle, obitelj deložirao iz gradskog stana zbog duga za režije, a ona je ponovno završila na trošku Grada, samo u lošijim uvjetima.

Jedini novi projekt, 27 do 30 stanova u Ulici Ivana Luppisa na Zametu, Grad i APOS pripremaju isključivo za priuštivi najam. Projektant bi trebao biti odabran ove godine, a izvođač u drugoj polovici 2027. Priuštivi najam namijenjen je građanima koji si najam mogu priuštiti uz potporu, a ne najugroženijima s Liste prioriteta. Grad u odgovoru i sam priznaje da trenutno nije u tijeku gradnja nijednog stana za socijalno stanovanje.

Grad se smanjuje, uprava ne

Rijeka je na popisu 2021. imala 107.964 stanovnika, trećinu manje nego 1991. Sadašnja gradonačelnica Iva Rinčić upozoravala je da bi grad već 2025. mogao pasti ispod 100.000, a portal Rijeka Danas ovih dana piše da se to i dogodilo.

Gradska uprava pritom se ne smanjuje. U upravnim tijelima Grada Rijeke u siječnju 2026. bilo je zaposleno 452 službenika i namještenika na neodređeno, ne računajući ustanove poput APOS-a. To je oko 4,2 zaposlena na tisuću stanovnika prema popisu iz 2021., a uz pad broja stanovnika omjer je danas još veći.

Zagreb, koji uz gradske obavlja i poslove županije, prema podacima koje je ovog ljeta objavio HRT ima 3.139 zaposlenih u gradskim upravnim tijelima. To je oko 4,1 zaposlenog na tisuću stanovnika, dakle manje nego u Rijeci.

Pitanja na koja Grad treba odgovoriti

Koju zadaću APOS obavlja, a upravni odjel je ne može obaviti?
Zašto se Agencija financira u godinama kada ne gradi nijedan stan?
Kolike su plaće ravnatelja i ostalih zaposlenih, i kolike su naknade članovima Upravnog vijeća?
Koliko je gradskih stanova od 2022. prodano, vraćeno ili otpisano kao neuvjetno?
Kada je šest slobodnih stanova postalo slobodno i zašto ranije nije navedeno da ih ima?
Postoji li plan gradnje stanova za socijalni najam, a ne samo za priuštivi?

Izvor podataka: financijski izvještaji APOS-a Grada Rijeke, odgovor Grada Rijeke na novinarski upit od 3. studenoga 2026., Državni zavod za statistiku, Novi list.

Autor: I.P.

Portal ReStart