Marko Filipović provodi svoj Zakon o općem upravnom postupku i ne boji se odgovornosti ni sudbene vlasti

Izvor kontakta: https://www.rijeka.hr/gradska-uprava/upravni-odjeli/upravni-odjel-za-zdravstvo-socijalnu-zastitu-i-unapredenje-kvalitete-zivota/svi-kontakti-upravnog-odjela/

Pročelnica nepostojećeg Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb

Nepostojeći Odjel koji NIJE nadležan

Izor informacija: https://www.rijeka.hr/wp-content/uploads/2016/07/Odluka-o-najmu-stanova-pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni-tekst.pdf

Djelokrug rada Odjela: https://www.rijeka.hr/gradska-uprava/upravni-odjeli/upravni-odjel-za-zdravstvo-socijalnu-zastitu-i-unapredenje-kvalitete-zivota/djelokrug-rada-upravnog-odjela/

Upravni postupak

Upravni postupak je postupak koji provode javnopravna tijela radi rješavanja upravnih stvari, odnosno pitanja iz područja upravnog prava koja se odnose na prava, obveze ili pravne interese fizičkih i pravnih osoba. Upravni postupak obuhvaća niz radnji koje poduzimaju javnopravna tijela kako bi donijela upravni akt (npr. rješenje, odluka) kojim se rješava neko upravno pitanje.

U Hrvatskoj, upravni postupak je uređen Zakonom o općem upravnom postupku (ZOUP). Taj zakon definira osnovna načela, tijek i pravila upravnog postupka, kao i prava i obveze sudionika u postupku.

Zakon o općem upravnom postupku (ZOUP) propisuje temeljna načela upravnog postupka kao što su načelo zakonitosti, načelo materijalne istine, načelo ekonomičnosti, načelo službene uporabe jezika i pisma, načelo zaštite prava stranaka i načelo razmjernosti.

Najnovija verzija Zakona o općem upravnom postupku dostupna je u Narodnim novinama, službenom glasilu Republike Hrvatske, gdje se objavljuju svi zakoni i drugi propisi.

Evo osnovnih informacija o Zakonu o općem upravnom postupku:

• Naziv zakona: Zakon o općem upravnom postupku
• Kratica: ZOUP
• Službeni list: Narodne novine
• Broj objave: Zakon se više puta mijenjao i dopunjavao, pa je potrebno provjeriti posljednje izmjene i dopune u Narodnim novinama.

Zahtjev u upravnom postupku i na koji način tijela moraju odgovoriti na isti?

Zahtjev u upravnom postupku je podnesak koji stranka (fizička ili pravna osoba) upućuje javnopravnom tijelu s ciljem ostvarivanja ili zaštite svojih prava, interesa ili obveza. Podnošenjem zahtjeva započinje upravni postupak, u kojem nadležno tijelo razmatra predmetni zahtjev i donosi odgovarajući upravni akt (npr. rješenje, odluku).

Način na koji tijela moraju odgovoriti na zahtjev uređen je Zakonom o općem upravnom postupku (ZOUP). Evo osnovnih pravila:

1. Potvrda primitka zahtjeva:

   • Kada tijelo primi zahtjev, dužno je stranci izdati potvrdu o primitku zahtjeva, posebno ako je zahtjev podnesen osobno ili putem pošte. Ako je zahtjev podnesen elektroničkim putem, potvrda primitka može biti u elektroničkom obliku.

2. Rješavanje zahtjeva:

   • Tijelo mora započeti s rješavanjem zahtjeva čim ga primi, odnosno čim utvrdi da je zahtjev potpun. Ako zahtjev nije potpun ili postoje određeni nedostaci, tijelo je dužno obavijestiti stranku i zatražiti dopunu ili ispravak zahtjeva u određenom roku.

3. Rokovi za donošenje rješenja:

   • Tijelo je dužno donijeti rješenje u upravnom postupku u zakonskom roku. Prema ZOUP-u, opći rok za donošenje rješenja je 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. U složenijim slučajevima ovaj rok može biti produžen, ali tijelo mora obavijestiti stranku o razlogu produženja i novom roku za donošenje rješenja.

4. Obavijest o rješenju:

   • Nakon donošenja rješenja, tijelo je dužno obavijestiti stranku o odluci. Rješenje mora biti obrazloženo, navodeći pravne i činjenične razloge na kojima se temelji odluka. Stranka mora biti obaviještena o pravu na žalbu ako je nezadovoljna rješenjem.

5. Pravo na žalbu:

   • Ako je stranka nezadovoljna donesenim rješenjem, ima pravo podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja, osim ako posebnim zakonom nije propisan drugačiji rok. Žalba se podnosi tijelu drugog stupnja koje je nadležno za odlučivanje o žalbi.

Ovi postupci osiguravaju da se zahtjevi u upravnom postupku rješavaju učinkovito, pravovremeno i u skladu s načelima pravičnosti i zakonitosti.

Tko je u gradu rijeci zadužen za zbrinjavanje obitelji u beskućništvu i prema kojem zakonu?

U Gradu Rijeci za zbrinjavanje obitelji u beskućništvu zadužen je Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb. Ovaj odjel koordinira aktivnosti i pruža pomoć obiteljima i pojedincima koji se nađu u situaciji beskućništva.

Zbrinjavanje obitelji u beskućništvu u Republici Hrvatskoj regulirano je nekoliko zakona i podzakonskih akata, od kojih su najvažniji:

1. Zakon o socijalnoj skrbi - Ovaj zakon definira prava i obveze u sustavu socijalne skrbi, uključujući zbrinjavanje osoba koje se nalaze u situaciji beskućništva. Prema ovom zakonu, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su osigurati različite oblike pomoći i usluga za socijalno ugrožene građane, uključujući beskućnike.

2. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi - Ovaj zakon daje ovlasti jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da organiziraju i provode socijalne usluge na svom području, što uključuje i zbrinjavanje beskućnika.

3. Zakon o humanitarnoj pomoći - Ovaj zakon omogućava pružanje pomoći osobama u potrebi, uključujući beskućnike, kroz različite humanitarne programe i inicijative.

Grad Rijeka u okviru svojih nadležnosti i putem Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb provodi mjere za zbrinjavanje beskućnika koje uključuju:

• Pružanje privremenog smještaja u skloništima za beskućnike.
• Pružanje socijalnih usluga i pomoći u suradnji s centrima za socijalnu skrb.
• Suradnja s nevladinim organizacijama i humanitarnim udrugama koje pružaju pomoć beskućnicima.
• Provođenje programa resocijalizacije i reintegracije beskućnika u društvo.

Za konkretne informacije i pomoć, građani Rijeke mogu se obratiti Odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke ili lokalnom centru za socijalnu skrb.

Tko može u gradu rijeci dobiti stan u najam prema hitnoj situaciji izvan liste i prema kojoj odluci?

U Gradu Rijeci, osobe koje se nađu u hitnoj stambenoj situaciji mogu dobiti stan u najam izvan redovne liste čekanja. Ova mogućnost regulirana je Odlukom o davanju stanova u najam koju donosi Gradsko vijeće Grada Rijeke.

Prema kojoj odluci:

• Odluka o davanju stanova u najam propisuje kriterije, uvjete i postupak za dodjelu stanova u najam. Ova odluka obuhvaća i posebne mjere za dodjelu stanova u slučajevima hitnih situacija.

Tko može dobiti stan prema hitnoj situaciji izvan liste:

1. Beskućnici - Osobe koje su ostale bez krova nad glavom i kojima je hitno potreban smještaj.
2. Žrtve obiteljskog nasilja - Osobe koje su žrtve nasilja u obitelji i kojima je potrebna hitna zaštita i smještaj.
3. Osobe pogođene elementarnim nepogodama ili nesrećama - Ljudi koji su zbog požara, poplava, potresa ili sličnih nesreća ostali bez doma.
4. Socijalno ugrožene obitelji - Obitelji koje su se iznenada našle u izuzetno teškoj socijalnoj situaciji, a nemaju mogućnost privremenog smještaja.

Postupak:

• Osobe koje se nađu u hitnoj situaciji trebaju se obratiti Odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke ili Centru za socijalnu skrb. Nakon procjene situacije i potvrde hitnosti, nadležni odjel može donijeti odluku o dodjeli stana izvan redovne liste.
• Potrebno je podnijeti zahtjev koji uključuje dokumentaciju koja dokazuje hitnost situacije (npr. policijski izvještaj za žrtve nasilja, potvrdu o beskućništvu, potvrdu o elementarnoj nepogodi).

Primjeri:

1. Žrtva obiteljskog nasilja - Gospođa koja je s djecom pobjegla iz nasilnog doma i ostala bez smještaja, može dobiti hitni smještaj u stanu grada Rijeke.
2. Obitelj pogođena požarom - Obitelj kojoj je kuća izgorjela u požaru može privremeno biti smještena u stan Grada Rijeke dok se ne riješi njihov stambeni status.

Primjer iz prakse:

Prema informacijama koje su dostupne iz medija, Grad Rijeka je nekoliko puta postupio prema ovim odlukama. Primjerice, 2017. godine dodijeljen je stan žrtvi obiteljskog nasilja koja je hitno trebala smještaj zbog ugroženosti sigurnosti. Također, 2020. godine, obitelj koja je zbog poplave izgubila dom dobila je privremeni smještaj u jednom od gradskih stanova.

Grad Rijeka provodi nekoliko socijalnih programa i odluka za zbrinjavanje građana u hitnim situacijama, uključujući stanovanje u nužnom smještaju i pomoć obiteljima u beskućništvu.

Prema Odluci o socijalnoj skrbi Grada Rijeke, socijalno ugroženi građani mogu ostvariti pravo na nužni smještaj. Ova odluka definira uvjete i postupak za ostvarivanje prava na socijalnu skrb, uključujući privremeni stambeni smještaj za građane koji su korisnici zajamčene minimalne naknade pri Centru za socijalnu skrb Rijeka​ (Grad Rijeka)​​ (Grad Rijeka)​.

Nedavni primjeri uključuju projekt "Novi put" koji pruža podršku beskućnicima kroz psihosocijalnu pomoć, edukacijske radionice, te osnivanje Centra za podršku beskućnicima. Ovaj projekt je usmjeren na osnaživanje korisnika nužnog smještaja i njihovu integraciju u društvo​ (Grad Rijeka)​.

Također, Grad Rijeka redovito revidira proračun kako bi osigurao dodatna sredstva za socijalne programe, uključujući nužni smještaj i podršku beskućnicima​ (Grad Rijeka)​.

Za detaljnije informacije i konkretne odluke, možete posjetiti službene stranice Grada Rijeke ili pregledati Službene novine Grada Rijeke koje objavljuju sve relevantne akte i odluke vezane za socijalnu skrb i zbrinjavanje građana u hitnim situacijama.